Ulaganje CAAP-a 63 miliona teže: Prema izvještaju Đeljošaja Vladi, Luksemburžani u prednosti u odnosu na Korejce

Ulaganje CAAP-a 63 miliona teže: Prema izvještaju Đeljošaja Vladi, Luksemburžani u prednosti u odnosu na Korejce

Luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) planira da uloži 319 miliona eura u rekonstrukciju aerodroma u Podgorici i Tivtu, što je 63 miliona više od konkurentske južnokorejska firma “Incheon International Airport Corporation” (IIAC). CAAP je u prednosti i kada je riječ o početku radova – počeli bi u martu 2026. godine, dok bi IIAC krenuo s radovima u januaru 2027. Luksemburžani bi prvu fazu radova završili do 15. decembra 2028.

CAAP namjerava i da uspostavi avio-bazu namijenjenu niskobudžetnim kompanija na oba aerodroma (tri aviona Wizz Air-a u Podgorici i dva EasyJet-a u Tivtu), prva bi bila spremna za korišćenje 2029. godine, a druga 2034.

Južnokorejska kompanija ne planira upostavljanje tih baza, već bi podsticali niskobudžetne kompanije da smanje ili povuku svoje usluge sa crnogorskih aerodroma, odnosno da se preusmjere na susjedne vazdušne luke, poput Dubrovnika i Tirane, gdje su na snazi atraktivniji programi podsticaja.

To je navedeno u Izvještaju o evaluaciji tehničkih, investicionih i prijedloga za vazdušni saobraćaj, koji je predsjednik Tenderske komisije za davanje aerodorma pod koncesiju Nik Đeljošaj pripremio za sinoćnju sjednicu Vlade, da bi joj bilo jasnije kako je komisija bodovala tehničke ponude.

“Vijesti” imaju uvid u ovaj dokument.

Vlada je sinoć, kako je saopštio premijer Milojko Spajić na društvenoj mreži IKS, jednoglasno prihvatila predlog Tenderske komisije da se rok za evaluaciju tehničkih ponuda produži za 30 dana, odnosno do 9. jula.

Sjednica je održana zbog drastične razlike u bodovanju kojim su Tenderska komisija za koncesije i njen konsultant iz Svjetske banke – IFC ocijenili tehnički dio dvaju ponuda.

“Vijesti” su juče objavile, pozvavši se na izvore upoznate sa dosadašnjim tokom tenderskog postupka, da su Korejci od IFC-a, koji je dao odvojeno mišljenje o tehničkim ponudama, dobili 95 od mogućih 100 bodova, a luksemburško-američka kompanija 80 bodova, što je minimum za prolazak u nastavak postupka davanja aerodroma u Tivtu i Podgorici pod tridesetogodišnju koncesiju. S druge strane, Tenderska komisija je korejsku ponudu vrednovala sa 79,7 bodova – čime bi “Incheon” ispao iz trke – dok je kompaniji CAAP dato 85 bodova. Najmanje 80 bodova je potrebno kako bi se ponuđači kvalifikovali za sljedeću fazu tenderske procedure u kojoj se vrednuju finansijske ponude, koje nose 80 odsto ukupnog bodovanja, prema izvorima “Vijesti”.

Bodovanje je izazvalo i raskol u Tenderskoj komsiji.

Tri člana Tenderske komisije iz kabineta premijera i Ministarstva finansija, kao i tivatski gradonačelnik Željko Komnenović , smatraju da su Korejci nepravedno bodovani. Ostatak komisije čine predstavnici ministarstava – saobraćaja (šest članova, uključujući ministarku Maju Vukićević ), odbrane i planiranja prostora.

Zbog raskola juče je prije sjednice Vlade održan i sastanak lidera parlamentarne većine na kome je, kako “Vijesti” nezvanično saznaju, dogovoreno da Tenderska komisija zbog nedostatka tehnički znanja angažuje savjetodavno tijelo. To tijelo navodno bi činili stručnjaci sa Univerziteta Crne Gore, i ono bi sačinilo izvještaj o tome kako je komisija bodovala ponude i da li su njeni članovi bili u pravu kada su davali nula bodova za određene parametre u okviru tehničke ponude. To je kasnije zaključeno i na sjednici Vlade.

Izvori “Vijesti” kažu da je mišljenje savjetodavnog tijela važno, zbog različitog stava IFC-a i Tenderske komisije, ali i kako bi se izbjeglo da tenderski postupak bude nezakonit i da neko ima povod za žalbu.

U Izvještaju je ukazano da su oba ponuđača ispunila minimalne investicione zahtjeve navedene u Zahtjevu za ponude (RFP), ali da je CAAP, u realnom iznosu, planirao da investira 63 miliona evra više od IIAC-a.

Navodi se da važan aspekt ostaju dodatne investicije koje će preduzeti pobjednički ponuđač, te da CAAP planira ukupno pet investicija (tri u Podgorici i dvije u Tivtu), dok IACC planira jednu u Podgorici

“Najznačajnija investicija koju CAAP planira u Podgorici je Masterplan nekretnina, koji ima za cilj da transformiše aerodrom u multifunkcionalno čvorište koje nudi širok spektar komercijalnih, rekreativnih i uslužnih aktivnosti za preduzeća i putnike”, ističe se u dokumentu.

Pojašnjava se da isključivi fokus Korejaca na teret i logistiku na aerodromu Podgorica povećava finansijski rizik povezan sa izvodljivošću predložene investicije.

“Štaviše, IIAC-ova sopstvena prognoza teretnog saobraćaja za ovaj aerodrom nije dovoljno optimistična da bi održala potražnju potrebnu za Centar za ispunjenje porudžbina elektronske trgovine, što pokreće zabrinutost oko stope popunjenosti predloženih prostora za iznajmljivanje”, navodi se u izvjetšaju.

Dalje je konstatovano da je CAAP predložio znatno bolje integrisano rješenje za nove i postojeće terminale na aerodromima u Podgorici i Tivtu, uz korišćenje ekoloških materijala i modernizaciju opreme, što doprinosi održivosti i energetskoj efikasnosti. U završnoj fazi, ukupna površina terminala koje planira CAAP veća je za oko 40 odsto u odnosu na prijedlog IIAC-a – u Podgorici 30.700 m2 naspram 21.972 m2, a u Tivtu 24.000 m2 naspram 18.509 m2.

CAAP planira izgradnju znatno većeg broja parking mjesta na oba aerodroma – 2.000 u Podgorici i 921 u Tivtu, a IIAC predviđa 1.301, odnosno 885 mjesta, kao i veći broj dodatnih radova na oba aerdroma.

“Kao kritična komponenta rada aerodroma, zemaljsko opsluživanje zahtijeva strateški pristup kako bi se osigurala operativna efikasnost bez ugrožavanja korisničkog iskustva. Strategija CAAP-a podrazumijeva prenos usluga zemaljskog opsluživanja na podkoncesionara, čime se liberalizuje tržište. Cilj je poboljšanje performansi, a istovremeno ispunjavanje zahtijeva za liberalizaciju tržišta zemaljskih usluga u skladu sa Direktivom 96/67/EC, uzimajući u obzir očekivano pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Nasuprot tome, IIAC planira da obavlja usluge zemaljskog opsluživanja interno, uprkos priznavanju mogućnosti da Crna Gora postane dio Evropske unije do 2028.”, kostatovano je u izvještaju.

Navodi se i da je CAAP planirao da započne građevinske radove u roku od tri mjeseca od datuma izvršenja i da ovaj kratak pripremni period pokazuje dobro poznavanje CAAP-a sa tržištem vazduhoplovstva i građevinskim praksama u Centralnoj i Istočnoj Evropi.

“Nasuprot tome, IIAC je zakazao svoje pripremne studije tokom jednogodišnjeg perioda između datuma izvršenja i datuma početka. Ovaj produženi vremenski okvir značajno odlaže početak izgradnje, projektovani početak radova je u januaru 2027. godine, a završetak do decembra 2029. Važno je naglasiti da bi takvo odlaganje moglo biti štetno za projekat i za ciljeve Vlade Crne Gore, koja teži da aerodromi budu operativni i efikasni što je prije moguće kako bi se prilagodio putničkom saobraćaju i poboljšala pozicija Crne Gore kao konkurentne turističke destinacije”, piše u izvještaju.

U dokumentu se navodi da se “čini se da IIAC zanemaruje potencijalnu potražnju za baziranim avionima od niskotarifnih prevoznika na crnogorskim aerodromima”.

“Prijedlog za povećanje broja ruta koje obavljaju prevoznici sa punim uslugama (FSC) nije potkrijepljen jasnim pretpostavkama ili studijama tržišta koje pokazuju dovoljnu potražnju za takvim uslugama. Posmatrajući regionalne trendove u zemljama poput Hrvatske, Srbije i Albanije, primijećen je značajan porast putničkog saobraćaja, prvenstveno zahvaljujući niskotarifnim avio-kompanijama, sa opadajućim udijelom tradicionalnih prevoznika. Ovaj trend je uglavnom posljedica prirode turizma na Balkanu, koji teži da privuče putnike koji vode računa o budžetu. Ključna pretpostavka su ruski turisti. Uprkos potencijalnom uticaju ruskih turista, Inčon ne može da zasniva svoje pretpostavke o putničkom saobraćaju na dešavanjima u Istočnoj Evropi i Aziji, posebno imajući u vidu težnju Crne Gore da se pridruži Evropskoj uniji do 2028. Evropski turisti trebalo bi da budu primarni fokus i strateška meta i za operatera aerodroma i za Vladu. Štaviše, nedostaje konkretan plan za ublažavanje rizika koji se bavi potencijalnim produžetkom ili intenziviranjem sankcija protiv Rusije, što bi moglo značajno da potkopa projektovani plan vazdušnog saobraćaja. Štaviše, kratkoročna strategija razvoja ruta koja predlaže stvaranje novih ruta uz održavanje trenutnog odnosa saobraćaja između niskotarifnih avio-kompanija i prevoznika sa punim uslugama, posebno održavanje niskotarifnih avio-kompanija na samo 40 odsto ukupnog saobraćaja, djeluje nerealno s obzirom na dinamiku tržišta i regionalne referentne vrijednosti”.

Tender je raspisan 2019. godine.

Kada je u pitanju razvoj ruta u izvještaju komisije se konstatuje da CAAP ima konkurentsku prednost jer već upravlja aerodromima u Italiji, što im omogućava brže sprovođenje tržišnih analiza i raniji početak rada u Crnoj Gori.

Građevinski radovi CAAP-a na aerodromima u Podgorici i Tivtu planirani su da počnu najkasnije početkom drugog kvartala 2026, dok bi prva faza trebalo da bude završena, navodi Tenderska komsija, do 15. decembra 2028.

S druge strane, Korejci planiraju početak radova od januara 2027, „bez jasno definisanih tržišnih istraživanja i bez agresivnih podsticaja za niskotarifne avio-kompanije“.