Zabrinjavajuće što oboje i dalje sude, iako je odavno nastupio uslov za prestanak funkcije jer su ispunili uslove za penziju po Zakonu o PIO – poručuje Gorjanc Prelević.
Sporno što je odluka ASK-a uslijedila sad, a ranije nijesu reagovali. To može da izazove sumnje da je politički motivisana – upozorava Veselin Radulović
Odluka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da je sudija Ustavnog suda (US) Budimir Šćepanović prekršio zakon jer se nije izuzeo od odlučivanja o tome da li je ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije, ne može promijeniti situaciju u vezi s njegovim statusom u US, ali bi mogla uticati na to da se sutkinja Desanka Lopičić izuzme kad se bude odlučivalo o tome je li ona ostvarila uslove da joj prestane funkcija.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, poručujući da Šćepanovićev slučaj nije prvi u kom su sudije US učestvovale u donošenju odluka koje se tiču njih samih.
ASK je, na inicijativu Akcije za ljudska prava (HRA), utvrdio da je Šćepanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, jer se krajem decembra prošle godine nije izuzeo od odlučivanja u svom slučaju. On je na sjednici US “glasao” za to da na funkciji ostane još šest mjeseci, smatrajući da uslov za njen prestanak stiče shodno Zakonu o radu, a ne po aktu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Na toj sjednici, sud je jednoglasno donio odluku da predsjedniku države, kao jednom od predlagača sudija US, uputi obavještenje o ispunjavanju uslova za prestanak funkcije Šćepanovića (jer stiče uslove za penziju). Sudije se, međutim, nijesu saglasile o datumu kad je Šćepanović stekao ili stiče uslove za penziju.
Dvije sutkinje su smatrale da je ispunio te uslove 31. maja 2024, dok je troje, među kojima i on, smatralo da će ih ispuniti 31. maja ove godine. Većinski stav u US je da sudije tog suda treba da idu u penziju prema Zakonu o radu, a ne propisu o PIO, kao sudije ostalih sudova.
Zakonom o PIO, za penzionisanje je propisana starosna granica od 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno 40 godina staža osiguranja i 61 godina života. Prema Zakona o radu, radni odnos prestaje po sili zakona kad zaposleni napuni 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Da su se sudije saglasile da u slučaju njihovog penzionisanja treba primjenjivati Zakon o PIO, i sutkinja Lopičić bi imala uslov za prestanak funkcije, jer je ljetos navršila 40 godina radnog staža.
U Ustavnom sudu trenutno je pet od sedam sudija. U toku su oglasi za izbor troje sudija, koje su raspisali skupštinski Ustavni odbor (za dvoje) i predsjednik države Jakov Milatović (za nasljednika Šćepanovića).
Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević , rekla je “Vijestima” da odluka ASK-a nema uticaj na konkurs koji je predsjednik raspisao za izbor sudije na mjesto Šćepanovića, “jer su se, na kraju krajeva, sudije jednoglasno dogovorile da se on obavijesti o stanju stvari, i konkurs je raspisan”.
“Međutim, da je Šćepanović bio izuzet iz odlučivanja o tome kad mu prestaje funkcija, odnos glasova bi bio dva prema dva, i bilo bi očigledno da je sud u blokadi po tom pitanju, i da neko drugi, predsjednik ili Skupština, moraju da odluče o tome kad mu prestaje funkcija”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, odluka ASK-a trebalo bi da dovede do toga da na predstojećoj sjednici Ustavnog suda, na kojoj će se odlučivati o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sutkinje Lopičić, ona bude izuzeta iz odlučivanja u toj stvari.
“Veoma je zabrinjavajuće što oboje sudija (Šćepanović i Lopićić) i dalje sude, iako je kod njih odavno nastupio imperativni uslov za prestanak funkcije jer su ispunili uslove za odlazak u penziju koji propisuje samo Zakon o PIO, a ne Zakon o radu, kako oni tvrde”, poručila je Gorjanc Prelević.
Ona je navela da se nada da će ubuduće, “kad se vidjelo na šta su sve spremni državni funkcioneri, uključujući sudije Ustavnog suda”, svi propisi koji se odnose na prestanak njihovih funkcija biti predviđeni tako da se ne ostavi nikakav prostor za produženo zadržavanje javne funkcije.
Advokat Veselin Radulović , ocijenio je za “Vijesti” da odluka ASK-a u praksi neće proizvesti posljedice.
“Ne vidim na koji način… Ne vjerujem da će Ustavni sud postupati posebno po toj odluci”, kazao je.
Poručuje da bi sudije trebalo da imaju “toliko integriteta da se same izuzmu” u predmetima koji se tiču njihovih prava, iako to nije precizno definisano Zakonom o Ustavnom sudu. Tim aktom nije propisano pitanje izuzeća zbog eventualne pristrasnosti.
“Sudija Šćepanović to nije uradio, to nijesu uradile ni neke sudije ranije, i sporno je što je odluka ASK-a uslijedila sad, a ranije nijesu reagovali… To sve može da izazove sumnje da se radi o politički motivisanoj odluci, a to nije dobro”, napominje Radulović.
Šćepanović je u izjašnjenju ASK-u naveo da Zakonom o Ustavnom sudu, osim u postupku po ustavnoj žalbi, nije propisana obaveza za sudije “da se izuzmu iz rasprave i odlučivanja u postupcima normativne kontrole i drugim postupcima iz brojnih nadležnosti tog suda”. Tvrdi i da njegovo izjašnjenje ne donosi nikakvu ni direktnu ni indirektnu korist, jer ne postoje jasni kriterijumi koji mogu ukazati “da li je nekom odlazak u penziju ili odlaganje odlaska u penziju privatni interes”.
Protiv odluke, kako je naveo ASK, može se pokrenuti upravni spor.
Radulović je rekao da ne vjeruje da će odluka ASK-a uticati na buduće postupke sudija, iako bi, kaže, trebalo, “jer ono što je Ustavni sud u ovom sastavu do sada pokazao – je da su se sudije više rukovodile svojim interesima”.
Ako bi se Lopičić izuzela iz odlučivanja o njenom prestanku funkcije, sudije (njih troje) ne bi mogle donijeti odluku ako se u međuvremenu ne izaberu nasljednici Šćepanovića, Dragane Đuranović i Milorada Gogića .
ASK je, u slučaju Šćepanovića, upozorio Ustavni sud da je dužan da spriječi izvršenje odluke iz decembra prošle godine, jer je, kako smatra, donijeta suprotno Zakonu u sprečavanju korupcije. Pravnici s kojima su “Vijesti” razgovarale zvanično i nezvanično, kažu da ne vide način da se spriječi izvršenje odluke. Čak i ako Ustavni sud, kako navode, ponovo zakaže sjednicu o Šćepanoviću, neće moći da donese odluku zbog “odnosa snaga”
Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija, što znači da četvoro mora da glasa za neku odluku da bila usvojena.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, ASK je o tome da je Šćepanović prekršio zakon – obavijestio i državni parlament, koji je nadležan za izbor sudija Ustavnog suda.
ASK je to, kako saznaju “Vijesti”, uradio shodno Zakonu o sprečavanju korupcije (član 45), kojim je propisano da ta institucija, u slučaju da neki funkcioner nesavjesno obavlja funkciju, obavještava o tome organ vlasti u kom taj funkcioner radi, kao i organ nadležan za izbor i imenovanja, radi pokretanja postupka razrješenja, suspenzije ili izricanja disciplinske mjere.
