Standard građana Crne Gore po paritetu kupovne moći trenutno je na 52 odsto prosjeka Evropske unije, što znači da crnogorska ekonomija mora rasti znatno brže (realni rast BDP-a) od zemalja članica kako bi dostigla prosjek EU. Pema analizi Svjetske banke, ukoliko bi crnogorski BDP prosječno rastao po stopi od 4 odsto godišnje, Crna Gora bi prosjek EU dostigla 2048. godine, navedeno je u Predlogu smjernica makroekonomske i fiskalne politike za period od 2024. do 2027. godine koje je Vlada usvojila prije dva dana.
Međutim, prema osnovnom makroekonomskom scenariju, navedenom u istom dokumentu, rast crnogorske ekonomije samo će u narednoj godini biti iznad četiri odsto – 4,8 odsto, uz ogradu da može biti i niži jer Termoelektrana Pljevlja neće u 2025. godini raditi osam mjeseci. U 2026. i 2027. godini prognozira se rast BDP-a od 3,1 i 3,2 odsto, što znači da će dostizanje standarda EU uslijediti znatno poslije 2048. godine.
Očekuje se rast ekonomije usljed prognoziranog rasta potrošnje, prihoda od turizma, rasta izvoza, novih investicija u autoput, željeznicu, energetiku i turizam, smanjenje uvoza,… Rast državnih investicija u infrastrukturu planiran je korišćenjem novca iz evropskih fondova i iz novih državnih zaduženja.
Istim dokumentom predviđa se i da će deficit budžeta u naredne tri godine biti iznad zakonske granice od tri odsto BDP-a, kao i da će neto javni dug (zaduženja umanjena za depozite) biti preko granice od 60 odsto BDP-a.
Navedeno je da će deficit budžeta u ovoj godini iznositi 3,4 odsto BDP-a, da će u narednoj biti 3,5 odsto, u 2026. i 2027. po 3,3 odsto BDP-a. U dokumentu se navode i projekcije rasta neto javnog duga sa 60,19 odsto u 2025. na 62,31 odsto u 2026. godine i na 64 odsto u 2027. godini.
U Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, članu 20, navedeno je da se “planiranje i izvršenje budžeta vrši u skladu sa sljedećim kriterijumima: (1) budžetski gotovinski deficit opšteg nivoa države neće biti veći od 3% BDP-a po tržišnim cijenama i (2) javni dug neće biti veći od 60% BDP-a po tržišnim cijenama.
U članu 21, koji počinje da se primjenjuje od 1. januara naredne godine, navedeno je: “Radi otklanjanja rizika od nestabilnosti javnih finansija, Vlada će u slučaju da javni dug iz člana 20 ovog zakona pređe 60% BDP-a, utvrditi predlog mjera za smanjenje javnog duga i Fiskalnom savjetu Crne Gore podnijeti zahtjev za davanje mišljenja u vezi predloga tih mjera”.
“Ako u toku fiskalne godine dođe do nižeg ostvarenja prihoda od planiranog ili do potrebe uvećanja izdataka koje može da ima negativne efekte na utvrđeni nivo budžetskog gotovinskog suficita, odnosno deficita i na neto zaduživanje, Vlada će utvrditi predlog mjera fiskalne politike, radi obezbjeđenja sanacije budžetskog gotovinskog deficita, odnosno upotrebe suficita iz člana 20 stav 2 ovog zakona i Fiskalnom savjetu Crne Gore podnijeti zahtjev za davanje mišljenja u vezi predloga tih mjera. Fiskalni savjet Crne Gore dužan je da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz st. 1 ili 2 ovog člana Vladi i Skupštini dostavi mišljenje na predlog mjera”, navedeno je u ovom Zakonu.
S obzirom da Vlada u svojim dokumentima već planira da će narednih godina imati deficit i javni dug iznad zakonski dozvoljenih granica, to znači da će morati da sprovodi vanredne mjere za njegovo smanjenje u skladu sa dogovorom sa Fiskalnim savjetom, koji još nije ni osnovan.
Osnivanje Fiskalnog savjeta predviđeno je usvajanjem izmjena i dopuna Zakona početkom 2023. godine. Javni poziv za izbor članova u ovu instituciju je objavljen u aprilu prošle godine ali te procedure još nisu završene. Plan je bio da Fiskalni savjet počne sa radom od 1. januara naredne godine, ali je sada i to neizvjesno.
“Vlada je snažno fokusirana na stvaranje uslova za unapređenje standarda svih građana Crne Gore, što je posebno važno imajući u vidu da se po bruto domaćem proizvodu po stanovniku a po paritetu kupovne moći, Crna Gora trenutno nalazi na 52% prosjeka EU, što znači da crnogorska ckonomija mora rasti znatno brže (realni rast BDP-a) od zemalja članica kako bi dostigla prosjek EU. Na drugoj strani, na ovom nivou iskorišćenosti ekonomskog potencijala. Zemlja se suočava sa nedostatkom radne snage, posebno tokom trajanja turističke sezone, što stvara zabrinutost da će ulaskom u EU usljed liberalizacije mobilnosti radne snage, ovaj problem predstavljati izazov kada je u pitanju dinamičan ekonomski rast i pored svih benefita koje ulazak u EU nosi”, navedeno je u dokumentu.
Autori dokumenta očekuju da će period 2024-2027. godine karakterisati otpočinjanje intenzivnog investicionog ciklusa finansiranog iz budžeta i grantova EU od kojih je najznačajniji početak izgradnje nove dionice autoputa Andrijevica-Mateševo i rekonstrukcije željezničke infrastrukture. Vlada i Monte put pokrenuli su pripreme za projektovanje još 17 dionica autoputeva i brzih cesti vrijednih osam milijardi eura
“Kroz Plan rasta za Zapadni Balkan Crnoj Gori će na raspolaganju biti blizu 400 miliona eura u periodu 2024-2027. godine, za sprovođenje strukturnih reformi i ulaganje u infrastrukturu. Preostala sredstva neohodna za ambiciozni plan izgradnje infrastrukture, kojom će se omogućiti, širenje ekonomskog potencijala obezbijediće se iz kreditnih sredstava. Snažna potrošnja domaćinstava, povećanje minimalne i prosječne zarade i minimalne i prosječne penzije, reforme poreske politike i poslovnog ambijenta, rast investicione aktivnosti i nastavak rasta u turizmu, uz mjere sektorske podrške i relevantne prognoze ekonomske aktivnosti i inflacije u Evropi, čine osnovne pretpostavke makroekonomskog scenarija u srednjem roku”, navedeno je u dokumentu.
Zbog smanjenja doprinosa za penzijsko osiguranje sa 20,5 na 10 odsto, Fiskalnom strategijom Vlade predviđeno je da će deficit Fonda PIO naredne godine iznositi 383 miliona eura. Da bi pokrila taj nedostatak Vlada je predložila izmjene više zakona kojim se uvode ili povećavaju porezi i akcize, kao i donošenje mjera za smanjivanje sive ekonomije.
U Predlogu smjernica makroekonomske i fiskalne politike za period od 2024. do 2027. godine, predviđeno je da se država zaduži za tri milijarde eura, od čega je 2,15 milijardi potrebno za vraćanje starih dugova.
Vlada će naredne godine morati da se zaduži za 1,1 milijardu eura jer joj na naplatu dolazi 829 miliona eura vrijedni stari dugovi, dok će preostalih oko 280 miliona eura biti uloženo u kapitalni budžet.
Obezbjeđivanje tog novca počeće i krajem ove godine, jer kako je navedeno država namjerava da finalizuje Zajam za razvojnu politiku od Svjetske banke vrijedan ukupno 160 miliona eura, koji bi mogao biti korišćen i kao garancija za veće zaduženja od komercijalnih banaka.
Plan je i da se država zaduži emitovanjem domaćih obveznica.
“Osim navedenog, tokom 2024. godine država namjerava da se fokusira na razvoj domaćeg tržišta državnih obveznica gdje će svoje mjesto naći i građani kroz obveznice za stanovništvo (retail obveznice). Na taj način će se omogućiti diverzifikacija izvora finansiranja i smanjenje zavisnosti od spoljnih izvora finansiranja. Ministarstvo finansija razmatra mogućnost emitovanja retail obveznica u 2024. godini u iznosu do 50 miliona eura sa rokom dospijeća od dvije do tri godine.
“Država bi omogućila građanima da plasiraju višak novčanih sredstava po povoljnim uslovima i ostvare veći prinos na novac koji se sada nalazi na depozitima u bankama”, navedeno je u dokumentu.
Plan je da se država u 2026. godini zaduži 630 miliona eura, od čega je 353 miliona za vraćanje starih dugova, a u 2027. godini za 1,26 milijardi kada se moraju vratiti 972 miliona eura.
