Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica formirao je međuresorku radnu grupu koja bi trebalo da riješi problem obezbjeđenja objekata u kojima su smješteni sudstvo i državno tužilastvo.
Vijestima su to saopštili iz Ministarstva pravde, navodeći da unapređenje sigurnosti pravosudnih objekata i bezbjednosti nosilaca pravosudnih funkcija, zaposlenih u pravosuđu i učesnika u postupcima pred pravosudnim organima predstavlja jedan od prioriteta u njihovom radu.
“Uvažavajući činjenicu da pitanje bezbjednosti u pravosuđu nažalost nije na zadovoljavajućem nivou, o čemu svjedoče i nemili događaji u prethodnom periodu, u aprilu 2024. godine na međuresornom nivou održan je sastanak potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, v. d. predsjednice Vrhovnog suda, vrhovnog državnog tužioca, ministra pravde i ministra unutrašnjih poslova, na temu obezbjeđenja objekata u kojima su smješteni sudstvo i državno tuzilastvo. Na ovom sastanku donijet je zaključak da se u što kraćem roku u saradnji Vrhovnim sudom i Vrhovnim državnim tužilaštvom započne postupak izmjena Zakona o sudovima i Zakona o Državnom tužilaštvu u dijelu preciziranja i propisivanja uslova kako bi se formirala pravosudna policija u okviru Ministarstva pravde koja će biti zadužena za obezbjeđenje sudova i državnih tužilaštva”, navodi se u odgovorima Vijestima iz vladinog resora kojim odnedavno upravlja Bojan Božović.
Pojasnili su da je, u cilju intenziviranja rada na tom poslu, od strane kabineta Moma Koprivice obrazovana međuresorska radna grupa koja će raditi na pronalaženju održivog rješenja za rješavanje problema.
“Članovi ove Radne grupe su predstavnici Vrhovnog suda Crne Gore, Vrhovnog državnog tužilaštva, Tužilačkog savjeta, Ministarstva pravde, Ministarstva unutrašnjih poslova i Vlade. U okviru rada Radne grupe, koji je u toku, sagledaće se svi aspekti od značaja za bezbjednost u pravosuđu, kako u dijelu ljudskih resursa, nadležnosti i ovlašćenja, obuke i finansijske održivosti. U ovom procesu analiziraće se i najbolja međunarodna uporedna iskustva, uz angažovanje stručnjaka u oblasti bezbjednosti”, konstatovali su iz Ministarstva pravde.
To pitanje krajem aprila pokrenula je vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković, tokom predstavljanja godišnjeg izvještaja o radu za 2023. godinu.
“Vrhovni sud već godinama ukazuje na potrebu formiranja službe za obezbjeđenje sudova, ali i podizanja nivoa bezbjednosti zaposlenih i građana koji imaju pristup sudovima, a noviji negativni događaji dodatno opterećuju rad u sudovima. U prethodnoj godini, Vrhovni sud je inicirao brojne sastanke sa predstavnicima državnih organa i međunarodnih organizacija, kako bi se unaprijedilo stanje bezbjednosti u sudovima”, istakla je ona 26. aprila.
Pronalaženje rješenja za taj problem posebno je intenzivirano nakon što je četrdesetogodišnji Mladen Bulatović aktivirao ručnu bombu u holu podgoričkog Osnovnog suda.
One je tog 3. marta 2023. godine stradao na mjestu, dok je pet osoba teško povrijeđeno.
Nakon tragedije oglasile su se gotovo sve političke partije, ali i brojni funkcioneri, obećavajući da će preduzeti sve u cilju prevencije nasilja i bezbjednosti državnih institucija i građana.
Iz Sudskog savjet apelovali su istovremeno da se pitanje bezbjednosti svih zaposlenih i stranaka u sudovima konačno riješi na adekvatan i održiv način.
Do danas, međutim, ništa konkretno nije urađeno u vezi s tim pitanjem.
U zakonu jedno, u praksi drugo
Većinu sjedišta sudova i tužilaštava obezbjeđuju službenici Uprave policije, ali je to decenijama rađeno na neadekvatan način i bez dovoljno kadra i tehničkih sredstava – detektora metala, na loše uređenim pozicijama unutar crnogorskih hramova pravde.
Uprava policije je još 2013. godine namjeravala da povuče policiju iz zgrada sudova i tužilaštava kada je došlo do izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, jer im to više nije bila izričita zakonska obaveza, nakon čega je Ministarstvo pravde imalo plan da angažuje privatne agencije za obezbjeđenje.
Do povlačenja policije iz pravosudnih institucija nikada nije došlo zbog prećutnih dogovora između tadašnjih čelnika UP i pravosuđa, a formiranje službi obezbjeđenja kočile su brojne vlade koje tokom određivanja novca za te budžetske jedinice nijesu od 2015. godine odobravale novac i za formiranje sudskih i tužilačkih straža.
Zbog toga što službe obezbjeđenja nikada nijesu formirane, kako je to zakonski predviđeno, policija je godinama čuvala zgrade sudova i tužilaštava iako Vladina Uredba o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje UP, predviđa da policija treba da obezbjeđuje samo objekte u kojima privatno ili službeno borave štićene ličnosti.
