Ulje avokada postalo je popularno posljednjih godina od kako su ga u masovnu upotrebu uveli ljudi koji praktikuju paleo dijetu.
Zbog visoke tačke dimljenja, smatra se izuzetno zdravim za kuvanje i prženje, međutim, većinu ljudi neće obradovati cijena koja se kreće oko hiljadu dinara za flašu od 250 ml.
Razlog zbog kojeg je ulje avokada i dalje luksuzni proizvod, iako sam avokado viđamo na svakom koraku, jeste činjenica da njegova proizvodnja i dalje nije dovoljno rasporostranjena. Najviše se proizvodi u Meksiku, a od 2016. je krenula i prva velika proizvodnja u SAD.
Zašto je dobro ulje avokada?
Ulje avokada je puno oleinske kisjeline, odnosno mononezasićenih masti, koje su mnogo zdravije za srce i krvne sudove od zasićenih, koje čine 12 odsto njegovog sastava. Kad bismo pravili rang listu ulja po tome koliko je u njima sadržano zasićenih masti, ulje avokada bi se našlo iza kokosovog, palminog, ulja sjemenki pamuka, kikirikija, sojinog, ekstra djevičanskog maslinovog ulja, kukuruznog ulja i ulja semenki suncokreta. Ulja koja su, pak, po ovom aspektu sadržaja kvalitetnija su: ulje grožđa, uljane repice, ulja šafranike i ulja oraha.
Ulje avokada je odličan izvor omega-9 masnih kiselina, antiinflamatornog antioksidanta vitamina E i luteina (koji pospešuje vid). U poređenju sa maslinovim uljem, avokadovo je puno fitosterola, steroida koji snižavaju LDL holesterol i koji se zadržavaju u ulju avokada čak i nakon dugih perioda izloženosti visokoj toploti.
Upravo ta tačka dimljenja je ključan razlog zašto je ovo najbolje ulje za prženje – ona za nerafinisano iznosi 250 stepeni Celzijusa, a za rafinisano 271. I izvještaju „Heathline“ navodi se da ima „puterast ukus“ kada se sprema sa hranom i da mu daje specifičnu aromu. Pored prženja, naravno, odličan je izbor da ga konzumirate u salatama ili prelivima, hladno cijeđeno u sirovom obliku, navodi se na sajtu Healthline.
