Budućnost NAUKE – Brzo skeniranje lica moglo bi da otkrije da li smo u riziku od nekih BOLESTI

Budućnost NAUKE – Brzo skeniranje lica moglo bi da otkrije da li smo u riziku od nekih BOLESTI

Brzo skeniranje lica moglo bi jednoga dana da otkrije koliko brzo starimo i da li u riziku od razvijanja određenih bolesti ili stanja. Naučnici u Kini su otkrili da bi upoređivanje toplotnog otiska koji dolazi iz nosa, obraza i očnog područja moglo da bude „idealno sredstvo za nadgledanje zdravog starenja“.

Vježbajući vještačku inteligenciju temperaturnim podacima prikupljenim od 2.811 osoba između 21 i 88 godina, program je identifikovao nekoliko facijalnih karakteristika koje bi mogle da ukažu na biološki sat pojedinca.

Primjera radi, utvrdili su da se sa starošću temperatura oko nečijeg nosa smanjuje brže nego druga područja lica, dok se temperatura lica oko očiju povećava.

To znači da bi oni koji imaju toplije noseve i hladnije djelove oko očiju mogli da imaju sporije biološke satove, odnosno da stare sporije.

Šta to znači za zdravlje?

Istraživači su otkrili da je termalni profil pojedinca povezan sa određenim životnim stilom i metaboličkim zdravljem. Termalni profil lica dijabetičara pokazivao je šest godina starije osobe od njihovih zdravih vršnjaka.

Model mašinskog učenja bio je u stanju da automatski procesuira i analizira termalnu mapu osobe i predvidi da li ima poremećaj metabolizma, poput masne jetre ili dijabetesa i to sa 80 odsto sigurnosti.

U studiji, oni sa metaboličkim poremećajem su imali veću vjerovatnoću da im područja oko očiju budu toplija od drugih osoba bez poremećaja, istog godišta i pola.

Štaviše, učesnici sa povišenim krvnim pritiskom imali su više temperature oko očiju i na obrazima. Muškarcima sa hipertenzijom tipično su primjećivani hladniji nosevi.

„Termalni sat je snažno povezan sa metaboličkim bolestima, a prethodni modeli facijalnog snimanja nisu mogli da predvide ovakva stanja. Nadamo se da će primjena teralnog snimanja lica početi da se primjenjuje u kliničkim uslovima, jer ima ogroman potencijal za ranu dijagnostiku“, ističe Đing-Dong Džeki Han sa Univerziteta u Pekingu.

Čak i kod osoba koje su rođene iste godine, biološki satovi su primijećeni da „kucaju“ brže ili sporije.