Poreski dug godinama iznosi više stotina miliona eura, a sve dosadašnje vlade su, kaže ekonomski analitičar Oleg Filipović, malo uradile kako bi bar dio tih dugovanja naplatile. Dug najvećih poreskih dužnika na kraju prošle godine bio je 358,3 miliona eura.
“Znate da je dug roba i da postoji mogućnost trgovine dugovima. Međutim pravo je pitanje kako će država regulisati tržište i kako će država probati da loša preduzeća revitalizuje s jedne strane ili prosto da ih segmentiše ili da pokuša da od njih napravi profitabilna preduzeća”, kazao je Filipović za TVCG.
A, pokušaja je bilo pa je 2017. na pet godina usvojen zakon o reprogramu poreskog duga kojim je omogućeno najvećim dužnicima da nagomilane obaveze plate na 60 rata bez kamate.
Država je za pet godina uspjela da naplati oko 90 miliona duga, a zakon je u međuvremenu ponovo usvojen krajem 2021. U Ministarstvu finansija kažu da su zadovoljni rezultatima.
“Poreska uprava je primjenom Zakona o reprogramu poreskog potraživanja od kraja 2021. ostvarila velike benefite u naplati poreskih prihoda. Od početka reprograma poreskog potraživanja do 31. januara ove godine naplaćeno je oko 31,8 miliona. Najviše duga naplaćeno je u prošloj godini skoro 17 miliona, a u 2022. blizu 14 miliona eura, dok je u januaru ove godine naplaćeno 941 hiljada eura”, saopšteno je za TVCG iz Ministarstva finansija.
Ovakav način naplate duga pokazao se neefikasnim u primjeni jer pojedini poreski obveznici nijesu ničim garantovali da će na vrijeme izmiriti dugove, pa je dosta njih kasnilo u otplati, a država sem ukidanja reprograma nije imala drugih mehanizama da ih privoli da vrate dug. Efekte nije dala ni uredba o naplati duga imovinom dužnika, jer su državi ustupali suterene, nedovršene poslovne prostore i ostale nekretnine koje nijesu mogli prodati na tržištu.
Zato analitičar Filipović predlaže drugačiji pristup.
“Da se za određena preduzeća formira taj fond i da se formiraju određeni menadžment timovi koji bi prvo napravili strategiju izlaska, drugo napravili potencijalni preprogram i treće država bi morala da dobije određenu vrstu garancija”, kazao je Filipović.
Takav model, kaže pokazao se uspješnim u Sloveniji i Slovačkoj, gdje su pojedini dužnici sa crne liste izašli na zelenu granu.
A, to je već odavno nedostižno većini crnogorskih državnih preduzeća ali iz Ministarstva finansija najavlju odlučniju reakciju.
“Vlada planira da sprovede značajne reforme u ovoj oblasti, u cilju poboljšanja korporativnog upravljanja u preduzećima u većinskom vlasništvu države i samim tim i njihovog poslovnog učinka, što će se u krajnjem, pozitivno odraziti i na naplatu poreskih potraživanja”, poručuju iz Ministarstva finansija.
Dok se to ne desi ostaje da računamo šta bi sve država mogla da uradi u sklučaju da naplati ukupni poreski dug. Tako bi naplatom duga najvećih dužnika mogli finansirati pola druge dionice auto-puta ili izgradnju više vrtića, škola, gradskih bolnica.
No i u ovom slučaju želje su jedno, a stvarnost drugo.
