Predsjednik Demokratske partije Roma (DPR) i odnedavno odbornik u Skupštini Glavnog grada, Mensur Šaljaj , kaže da očekuje da će buduća vlada mandatara Milojka Spajića imati više sluha za romsku populaciju, u odnosu na dosadašnje, i omogućiti im da imaju predstavnika u državnom parlamentu.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da više od dvije godine nisu dobili odgovor od Vlade da li će cenzus za ulazak u Skupštinu za pripadnike romske zajednice biti smanjen sa 0,7 na 0,35 odsto. Smatra da nije pravo vrijeme za održavanje popisa, jer su mnogi njegovi sunarodnici na sezonskim poslovima van zemlje i plaši se da će ih biti manje nego 2011. godine, što bi im dodatno otežalo ulazak u Skupštinu.
Ukazuje na probleme koje romska zajednica ima, kao što su obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvena zaštita, socijalno staranje, pravni status i slično.
Nedavno je zvanično počeo Vaš prvi mandat u Skupštini Glavnog grada, gdje predstavljate Demokratsku partiju Roma. To će biti prvi put da se kroz autentičnog predstavnika Vaše zajednice čuje glas Roma i Romkinja u Skupštini Glavnog grada. Šta se može očekivati od Vašeg angažmana u Skupštini? Na koji način ćete pomoći svojim sunarodnicima?
Pripadnici kako moje zajednice tako i građani/ke Podgorice u budućnosti mogu da očekuju da ću glasati za svaku inicijativu za koju smatram da je dobra za budućnost građana…
Takođe, u budućnosti mogu očekivati nove inicijative koje ću razmatrati kako sa pripadnicima moje zajednice kroz razne razgovore na terenu, tako i sa kolegama odbornicima za lakšu i bolju inkluziju Roma u Podgorici.
Na lokalnim izborima u Podgorici ste nastupili u sklopu koalicije, okupljene oko DPS-a “Svi za naš grad”. Zašto ste bili baš u toj koaliciji? Da li ste tada kontaktirali i neke druge liste i partije oko eventualne koalicije?
Kao što sam negdje i naveo prošle godine prije lokalnih izbora, razmatrali smo mnogo oko izlaska na lokalne izbore samostalno, ali činjenica da su se oko pokreta “Svi za naš grad” okupile sve građanske partije i sam program koji nam je predstavio DPS bio je najkompletniji za naš ulazak u koaliciju. Sama činjenica da su ovo bili prvi izbori na kojima je naša partija učestvovala, smatram da nijesmo pogriješili. Osim Građanske inicijative “21. maj”, sa kojima smo razgovarali oko zajedničkog nastupa, druge partije nisu ni bile zainteresovane za nas.
Pripadnici romske i egipćanske populacije nemaju svog predstavnika u Skupštini Crne Gore. Oko toga da se cenzus smanji se godinama priča, te je i Romski savjet, čiji ste predsjednik, 2021. godine Skupštini podnio inicijativu za smanjenje cenzusa za ulazak u parlament sa 0,7 na 0,35 odsto za pripadnike romske zajednice, koja je proslijeđena i Vladi. Da li ste, u međuvremenu, dobili odgovore iz Skupštine i Vlade?
Do dana današnjeg nijesmo dobili odgovor oko inicijative za smanjenje cenzusa sa 0,7 odsto na 0,35 odsto. S obzirom na to da je nova vlada na vidiku, smatram da nećemo od tehničke Vlade dobiti odgovor. Ono što me na neki način raduje, jeste upravo nova vlada. Sve su prilike da će u njoj biti i manjinske partije, i donekle mi daje optimističnu sliku da će gospodini Spajić imati sluha da nas u budućnosti sasluša i razgovara sa nama u vezi ovog problema. Takođe, jedan od ključnih problema za rješavanje naše situacije jeste i izbrojavanje Roma posle 12 godina, tj. popis. Smatram da nije pravo vrijeme za održavanje, jer mnogi moji sunarodnici su na sezonskim poslovima van zemlje i plaši me situacija da će nas biti manje nego 2011. godine, što bi nam dodatno otežalo ulazak jednog našeg predstavnika na državnom nivou.
Koji su glavni problemi RE zajednice na koje bi njihovi autentični predstavnici trebalo da ukazuju u Skupštini, i lokalnoj i državnoj?
Kao autentični predstavnik Roma u lokalnom parlamentu ukazaću na sljedeće probleme koje moja zajednica ima, a uglavnom su svi jednako bitni: obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvena zaštita, socijalno staranje, pravni status i slično.
Kad kažem obrazovanje, svakako smatram da je potrebno vratiti afirmativnu akciju pri samom upisu u srednje i visoko obrazovanje, gdje bi djeca iz naše zajednice mogla da upisuju prije svega IV stepen, a kasnije i da besplatno studiraju i izaberu fakultet koji žele.
Kada je u pitanju zapošljavanje, ovdje je poznata diskriminacija gdje poslodavci smatraju da Romi ne rade kvalitetno kao ljudi iz većinske zajednice, što je donekle i svakodnevni problem naših mladih ljudi.
Mnogi Romi/kinje nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu, to su pokazala u prethodnom periodu razna istraživanja. Kada je u pitanju socijalno staranje, veliki broj starijih Roma/kinja su prepušteni sami sebi i smatram da bi tu ovaj resurs mogao da pomogne našoj zajednici. Takođe, ništa manje bitan je problem oko pravnog statusa.
I dalje imamo ljude iz naše zajednice koji nemaju riješen pravni status i to je jedan od problema koji moramo u što hitnijem roku riješiti. Ovo su problemi sa kojima se moja zajednica suočava, kako na državnom tako i na lokalnom nivou.
Šta bi za pripadnike RE zajednice značilo da imaju političkog predstavnika i da se njihov glas čuje u državnom parlamentu?
Autentični predstavnik Roma u Skupštini Crne Gore za pripadnike moje zajednice značio bi mnogo, kako za mlađe generacije, tako i za starije. Mlađe generacije bi motivisali za nastavak obrazovanja – da čovjek svojim učenjem, zalaganjem i trudom može ostvariti svoje snove i uspjeti u budućnosti. Starije generacije bi bile ponosne da posle toliko godina imaju osobu koja će javnosti kako Crne Gore i regiona, tako i Evrope predstaviti pravu sliku Roma u Crnoj Gori i predočiti sa kakvim se poteškoćama naš narod suočava. Smatram da ista osoba koja bude predstavnik u Skupštini, ne može odmah rješiti sve probleme, ali prije svega može slomiti predrasude većinske zajednice u Crnoj Gori prema mojim sunarodnicima, smanjiti etničku distancu i diskriminaciju. Može predložiti razne inicijative za rješavanje kako stambene situacije, tako preko afirmativne akcije riješiti problem oko zapošljavanja, obrazovanja i drugo.
