Kada biste se suočili sa ukusnom čokoladnom pločicom ili niskokaloričnom, prirodno zaslađenom alternativom, šta biste izabrali?
Većina nas možda racionalno zna da bi trebalo da izabere ovo drugo, ali ukusnu poslasticu je nevjerovatno teško izbjeći, što otežava pojedincima koji pokušavaju da smršaju da se pridržavaju dijete.
Skloni smo da žudimo za energetski gustim, slatkim poslasticama, dijelom zato što su naši rani preci zavisili od jake hrane.
A da muka bude još veća, naša okolina je puna visokokaloričnih, ultra-prerađenih namirnica, koje kada jedemo, mogu povećati osjećaj krivice zbog naših prehrambenih navika.
„Ultra-prerađeni proizvodi imaju efekat u suštini kao da ste na koncertu hevi metala. Napravljeni su da zagluše sve ostalo. I ljudima je zaista teško da se uključe u suptilnu klasičnu muziku voća ili povrća“, kaže Ešli Girhart, profesorka psihologije na Univerzitetu u Mičigenu.
Ali istraživanja ukazuju na ideju da, kako bismo održali zdraviju težinu, ne bi trebalo da se fokusiramo samo na ono što jedemo – već i na naš način razmišljanja o hrani. U stvari, postoje zdravstvene koristi od pronalaženja zadovoljstva u jelu, upravo zato što naša očekivanja od toga šta nam hrana donosi utiču na osjećaj gladi.
Ono što mislimo da jedemo zaista može uticati na to kako tijelo reaguje. Poput placebo efekta! Ukoliko ste uvjereni da je neki zalogaj vrlo nezdrav, to može da utiče na nivo hormona gladi koji se zove grelin.
I ovo je još jedan dokaz koliko misli utiču na naš život, na način na koji zračimo, pa čak i figuru tijela. Svakako, odgovarajuća ishrana, ljekarski pregledi i konsultacije se ne isključuju. Samo ne treba da budemo previše strogi i da se iscrpljujemo prejakim treninzima ili dijetama uz negativne riječi pred ogledalom.
Iako zvuči nevjerovatno, potrebno je da više obratimo pažnju na percepciju sebe i da se podsjetimo činjenice da putem misli i riječi možemo biti nježni prema sebi.
