Blitva je jedna od onih namirnica koje ne zahtijevaju mnogo truda, a organizmu mogu da pruže brojne vrijedne nutrijente. Ovo zeleno lisnato povrće bogato je vitaminom K, folatima, vlaknima, kalijumom, magnezijumom i različitim biljnim jedinjenjima.
Najpoznatija je kao prilog uz krompir i maslinovo ulje, ali se može dodavati i supama, varivima, tjestenini, omletima i brojnim drugim jelima.
Blitva pripada vrsti Beta vulgaris, kojoj pripada i cvekla, a potiče sa područja Mediterana. Danas postoji više sorti, sa različitim bojama listova i peteljki.
Zbog kombinacije vitamina, minerala, vlakana i antioksidanasa, blitva može biti vrijedan dio raznovrsne i uravnotežene ishrane.
Blitva je posebno bogata vitaminima K, A, C i E, kao i mineralima poput magnezijuma, kalijuma, mangana i gvožđa. Sadrži i manje količine kalcijuma, fosfora, cinka, selena i vitamina B grupe.
Posebno se izdvaja sadržaj folata, odnosno vitamina B9, koji je važan za stvaranje krvnih ćelija i normalno funkcionisanje organizma.
Tu su i biljna jedinjenja poput beta-karotena, luteina i zeaksantina, koja imaju antioksidativna svojstva.
Vitamin K iz blitve ima važnu ulogu u metabolizmu kostiju i normalnom zgrušavanju krvi. Blitva sadrži i magnezijum i određenu količinu kalcijuma, minerale koji doprinose održavanju normalne strukture i funkcije kostiju.
Zbog toga se može uklopiti u ishranu usmjerenu na očuvanje zdravlja koštanog sistema, posebno kada se jede uz druge namirnice bogate mineralima.
Lutein i zeaksantin iz blitve pripadaju karotenoidima koji se nakupljaju u mrežnjači oka. Ovi biljni pigmenti imaju antioksidativna svojstva i povezani su sa zaštitom očnog tkiva od oksidativnog stresa.
Beta-karoten se u organizmu može pretvoriti u vitamin A, koji je važan za normalan vid. Zeleno lisnato povrće zato može biti koristan dio ishrane koja podržava zdravlje očiju.
Blitva ima malo kalorija, ali sadrži vlakna koja doprinose osjećaju sitosti i normalnom radu sistema za varenje.
Vlakna usporavaju varenje i apsorpciju ugljenih hidrata, zbog čega obrok bogat vlaknima može doprinijeti stabilnijem porastu nivoa glukoze u krvi.
Redovan unos vlakana važan je i za normalnu funkciju crijeva, pa blitva može da pomogne onima koji žele da povećaju unos povrća u svakodnevnoj ishrani.
Kalijum i magnezijum iz blitve važni su za normalno funkcionisanje organizma, uključujući rad srca i mišića. Kalijum doprinosi održavanju normalnog krvnog pritiska, dok magnezijum učestvuje u normalnom radu mišića i nervnog sistema.
Ipak, nijedna namirnica sama po sebi ne može da spriječi ili liječi povišen krvni pritisak i bolesti srca i krvnih sudova. Blitvu je najbolje posmatrati kao dio ukupno kvalitetne i raznovrsne ishrane.
Osim vitamina i minerala, blitva sadrži različita biljna jedinjenja sa antioksidativnim djelovanjem.
Antioksidansi pomažu organizmu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, koji nastaje djelovanjem slobodnih radikala.
Kombinacija karotenoida, vitamina C i drugih biljnih jedinjenja jedan je od razloga zbog kojih se zeleno lisnato povrće smatra vrijednim dijelom zdrave ishrane.
Blitva sadrži folate i gvožđe, nutrijente koji imaju važnu ulogu u stvaranju krvnih ćelija. Folati učestvuju u stvaranju novih ćelija, dok je gvožđe potrebno za stvaranje hemoglobina koji prenosi kiseonik kroz organizam.
Blitva može da doprinese unosu ovih nutrijenata, ali sama po sebi nije lijek za anemiju. Kod utvrđenog manjka gvožđa potrebno je pronaći uzrok i slijediti preporuke ljekara.
Blitva može da se priprema na mnogo načina. Klasična kombinacija sa krompirom i maslinovim uljem jednostavan je način da je uvrstite u jelovnik, ali može da se dodaje i supama, varivima, tjestenini, omletima i drugim jelima.
Jestivi su i listovi i mesnate peteljke. Peteljke se mogu kuvati zajedno sa listovima ili pripremiti odvojeno.
Ako želite da sačuvate što više vrijednih nutrijenata, blitvu je bolje kratko kuvati na pari ili je termički obrađivati kraće vrijeme. Kod kuvanja u vodi dio vitamina rastvorljivih u vodi može da pređe u tečnost, pa je korisno iskoristiti i vodu u kojoj se kuvala, na primjer za supu ili varivo.
Pri kupovini birajte blitvu sa čvrstim, svježim i zelenim listovima, bez znakova uvenuća. Peteljke treba da budu čvrste i bez smeđih ili trulih djelova.
Svježu blitvu najbolje je čuvati u frižideru i potrošiti u roku od nekoliko dana.
Ako imate veću količinu blitve iz sopstvenog vrta, možete je i zamrznuti. Prije zamrzavanja listove je dobro kratko blanširati, ohladiti i zatim staviti u zamrzivač.
Blitva je jednostavan i cjenovno pristupačan način da u ishranu unesete više povrća, vlakana, vitamina, minerala i korisnih biljnih jedinjenja. Njena vrijednost nije u jednom „čudesnom“ sastojku, već u kombinaciji različitih nutrijenata koje organizam dobija kroz raznovrsnu ishranu.
