Samo 15 minuta dodatnog sna može poboljšati rad mozga kod mladih

Samo 15 minuta dodatnog sna može poboljšati rad mozga kod mladih

Kvalitet sna je ključan za dobro zdravlje tijela i uma, posebno tokom adolescencije, perioda u kome dolazi do intenzivnog razvoja mozga. Ipak, mnogi tinejdžeri ne spavaju dovoljno, a nova studija pruža uvid u to kako čak i minimalne razlike u dužini trajanja sna mogu uticati na kognitivne funkcije.

Više od 3.000 djece uzrasta od 9 do 14 godina je je bilo podijeljeno u tri grupe prema kvalitetu spavanja: One koji spavaju najmanje (u prosjeku 7 sati i 10 minuta po noći), one sa najdužim snom (oko 7 sati i 25 minuta) i srednju grupu (7 sati i 21 minut).

Iako među grupama nije bilo značajnih razlika u školskom uspjehu, djeca koja su spavala duže pokazala su bolje rezultate na testovima čitanja, koncentracije i rešavanja problema. Razlika u dužini sna, oko 15 minuta, bila je dovoljna da se uoči pozitivan uticaj na moždanu strukturu i funkciju, pokazalo je istraživanje.

Osim boljih kognitivnih rezultata, grupa sa najdužim snom imala je i veći volumen mozga, niži puls u mirovanju i viši stepen povezanosti među različitim djelovima mozga. Ovi podaci ukazuju da čak i vrlo mala poboljšanja u navikama spavanja mogu imati značajne koristi po zdravlje mozga tokom rasta i razvoja.

Iako istraživanje ne može nedvosmisleno da utvrdi uzročno-posledičnu vezu između sna i moždanih funkcija, nalazi se uklapaju u veliki skup dokaza drugih studija koje ukazuju na to da je kvalitetan san od suštinskog značaja za razvoj mladog mozga. Razlike u kognitivnim sposobnostima među grupama nisu bile dramatične, ali u kontekstu drugih sličnih istraživanja jasno je da i male promjene u dužini i kvalitetu sna mogu imati značajan efekat.

Zabrinjavajuć podatak je da je najveći broj mladih iz istraživanja, čak 39 odsto, pripadao grupi sa najlošijim navikama spavanja. Grupa sa srednjim rezultatima obuhvatala je 24 procenta, dok je 37 odsto djece bilo u kategoriji sa najboljim pokazateljima kvaliteta i dužine sna.

Ovo je ujedno i podsjetnik mladima i roditeljima da razmisle o svakodnevnim navikama prije spavanja kako bi se podstakao bolji san (poput manje vremena na mobilnim uređajima u večernjim satima). Iako se o snu u zrelom dobu zna mnogo, iznenađujuće malo je istraženo kada je riječ o adolescenciji, iako je to ključan period za kognitivni i emocionalni razvoj, ali sigurno je da redovan i dovoljno dug san nije samo potreba, već ulaganje u mentalno i fizičko zdravlje u godinama koje dolaze.