Čitate ovo za stolom? Možda upravo sada, dok mirno sjedite, vaše tijelo prolazi kroz promjene kojih niste ni svjesni.
Zamislite da vam ljekar kaže: „Vaš način života jednako je opasan kao da pušite kutiju cigareta dnevno.“ Većina bi odmah odgovorila: „Ali ja ne pušim, živim zdravo.“ Upravo u tome leži problem. Sve više istraživanja pokazuje da postoji jedna svakodnevna navika, toliko uobičajena da je gotovo i ne primjećujemo, a koja tiho i sistematski narušava zdravlje: dugotrajno sjedenje.
„Šokantni“ podaci o kojima se premalo govori
Istraživači su analizirali 13 velikih studija i zaključili da sjedenje duže od osam sati dnevno, bez dovoljno fizičke aktivnosti, nosi rizik od smrtnosti uporediv sa pušenjem i gojaznošću. Analiza je obuhvatila više od milion ispitanika.
Pročitajte to ponovo: više od milion ljudi. Ovo nije mala studija ni laboratorijski eksperiment, već stvarni život ljudi koji su praćeni godinama.
U drugom velikom pregledu istraživanja, koji je obuhvatio oko 800.000 ispitanika, utvrđeno je da osobe koje najviše sjede imaju i do 150 odsto veći rizik od bolesti i prerane smrti u odnosu na one koji sjede najmanje.
Šta se dešava u tijelu dok sjedimo?
Ako mislite: „Pa dobro, tijelo se odmara. Šta je tu loše?“, evo šta se zapravo događa.
Srce
Istraživanja pokazuju da osobe koje većinu radnog dana provode sjedeći imaju 34 odsto veći rizik od smrti izazvane kardiovaskularnim bolestima u odnosu na one koji više stoje ili se kreću.
Krvni sudovi
Tokom dugog sjedenja usporava se protok krvi. Masne kiseline lakše se talože u krvnim sudovima, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Gušterača i šećer u krvi
Sedentarni način života, naročito u kombinaciji sa viškom kilograma, povećava rizik od insulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma.
Mozak
Dugotrajno sjedenje povezuje se i sa većim rizikom od depresije. Osobe koje najviše sjede imaju oko 14 odsto veći rizik od razvoja depresivnih simptoma.
Srčani mišić
Kardiolog dr Benjamin Levin iz UT Southwestern Medical Center upozorava da sedentarni način života može dovesti do ukrućivanja lijeve komore srca, dijela koji pumpa krv bogatu kiseonikom kroz tijelo. Kada srčani mišić izgubi elastičnost, raste krvni pritisak i povećava se rizik od srčane insuficijencije.
„Ali ja vježbam vikendom. Zar to nije dovoljno?“
Ovo je možda i najvažniji dio cijele priče.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti sedmično. Dugo se vjerovalo da je dovoljno „odraditi“ trening ili planinarenje vikendom i time poništiti posljedice sjedenja.
Nova istraživanja pokazuju da to nije baš tako.
