Kada se pomisli na vitamin C, većina ljudi prvo pomisli na limun i papriku, ali ovaj važan vitamin krije se i u nekim manje poznatim namirnicama.
Acerola, poznata i kao barbadoska trešnja, sitno je voće slatko-kiselog ukusa i jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina C.
U 100 grama acerole nalazi se oko 1.600 miligrama vitamina C. Osim toga, bogata je antioksidansima, uključujući flavonoide i antocijanine.
Može se jesti svježa, dodavati u smutije ili umiješati kao pire u jogurt i ovsene kaše.
Šipurak je bogat vlaknima i polifenolima koji pomažu u zaštiti ćelija od oštećenja i mogu smanjiti upalne procese u organizmu.
Od šipurka se najčešće pripremaju čaj, džem, sirup i prah. Najviše vitamina C sadrži svježi plod, jer se ovaj vitamin djelimično uništava djelovanjem toplote i svjetlosti.
Guava je egzotično voće koje obiluje vitaminom C, vlaknima, folatima, kalijumom i antioksidansima.
Ima sladak i blago kiselkast ukus, a unutrašnjost može biti bijela, žuta, ružičasta ili crvena. Može se jesti samostalno, dodavati u voćne salate ili koristiti za pripremu smutija.
Zelene čili papričice su veoma bogat izvor vitamina C, a sadrže i karotenoide i kapsaicin, jedinjenje odgovorno za njihovu ljutinu.
Mogu se koristiti kao dodatak sosovima, supama, varivima, jelima od jaja, takosima i raznim jelima iz woka.
Ove male, kiselkaste bobice sadrže vlakna i antocijanine – antioksidanse koji im daju karakterističnu tamnoljubičastu boju.
Svježu crnu ribizlu nije uvijek lako pronaći, ali su smrznuti plodovi često dostupni. Može se koristiti i u obliku soka, džema ili sušenog voća, ali treba obratiti pažnju na količinu dodatog šećera.
Komatsuna, poznata i kao japanski senf-spanać, lisnato je povrće blago pikantnog ukusa.
Osim vitamina C, sadrži vlakna, folate, kalijum i kalcijum. Može se jesti sirova u salatama i sendvičima ili kratko termički obrađena u supama, jelima sa tjesteninom, povrćem ili jajima.
Ljudsko tijelo ne proizvodi vitamin C samo, pa ga je potrebno unositi putem hrane ili dodataka ishrani.
Prosječne dnevne potrebe su:
Vitamin C pomaže radu imunog sistema, učestvuje u stvaranju kolagena, štiti ćelije od oksidativnog stresa i poboljšava iskorišćavanje gvožđa iz biljnih namirnica.
Za veći unos najbolje je kombinovati različito voće i povrće tokom dana. Prednost treba dati cijelim namirnicama, jer sokovi mogu sadržati vitamin C, ali imaju manje vlakana i slabije zasite organizam.
Pošto se vitamin C osjetljiv na toplotu može smanjiti kuvanjem, korisno je u ishranu uključiti i sirove namirnice ili povrće pripremati kratkom obradom, poput kuvanja na pari.
Većina ljudi može zadovoljiti potrebe za vitaminom C pravilnom ishranom, a prije korišćenja suplemenata preporučuje se savjetovanje sa ljekarom.
