Povodom Svjetskog dana srca, širom Srbije organizuju se besplatni pregledi i edukativne manifestacije.
Kardiovaskularna oboljenja i dalje su „tihi ubica“ broj jedan u Srbiji i svijetu, ali čak 80 odsto prijevremenih srčanih i moždanih udara može uspješno da se spriječi jednostavnim promjenama životnih navika.
Bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti na globalnom nivou, odnoseći oko 20,5 miliona života svake godine, prema najnovijim podacima Svjetske federacije za srce (SFS) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Procjenjuje se da danas više od 620 miliona ljudi živi sa nekim kardiovaskularnim problemom, pri čemu su među najčešćim stanjima akutni infarkt miokarda, odnosno srčani udar, i moždani udar.
U Srbiji je situacija podjednako alarmantna. Podaci Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ potvrđuju da je gotovo 50 odsto svih uzroka smrti u našoj zemlji posljedica kardiovaskularnih oboljenja.
Ipak, ljekari naglašavaju ključnu poruku: većina, odnosno do 80 odsto prijevremenih kardiovaskularnih događaja, može da se spriječi pravovremenom prevencijom i prepoznavanjem ranih znakova.
Među najznačajnije faktore rizika koji direktno doprinose razvoju kardiovaskularnih bolesti ubraja se grupa metaboličkih i bihejvioralnih poremećaja:
Institut „Batut“ donosi 10 ključnih preporuka koje svako od nas može da primijeni već danas kako bi zaštitio svoj kardiovaskularni sistem.
Ne preskačite obroke, birajte namirnice prema nutritivnoj, a ne energetskoj vrijednosti i izbjegavajte prženje i pohovanje kao načine pripreme hrane.
Izbjegavajte visoko prerađene namirnice, pekarske proizvode i brzu hranu, jer su prepuni skrivenih količina soli, šećera i štetnih transmasnoća.
Ponesite obrok od kuće, a ukoliko jedete van kuće, prednost dajte povrću, integralnim žitaricama, mahunarkama i voću.
Ne postoji „bezbjedna“ količina alkohola za kardiovaskularni sistem. Svako smanjenje ili potpuno izbacivanje alkohola može doprinijeti zaštiti srca, jetre i krvnih sudova.
Ispunite nedjeljni plan redovne fizičke aktivnosti. Zlatni standard Svjetske zdravstvene organizacije za odrasle je 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti nedjeljno, što je oko 30 minuta brzog hoda dnevno, pet dana u nedjelji.
Svaki pokret se računa – dugotrajno sjedenje je nezavisan faktor rizika za srce, čak i ako vježbate u teretani.
Kada god možete, zamijenite automobil ili autobus hodanjem ili vožnjom bicikla. Ako koristite javni prevoz, siđite dvije stanice ranije.
Birajte stepenice umjesto lifta – to je jednostavan način da svakog dana budete fizički aktivniji.
Prestanak pušenja je jedna od najvažnijih investicija u zdravlje. Već godinu dana nakon ostavljanja cigareta, rizik od srčanog udara pada na polovinu u poređenju sa pušačima.
Važno je izbjegavati i e-cigarete (vejp) i uređaje za zagrijavanje duvana, jer i oni mogu štetno djelovati na krvne sudove.
Boravak u prostorijama sa duvanskim dimom nosi značajan zdravstveni rizik.
Insistirajte na tome da vaš dom i radno okruženje budu zone bez duvanskog dima.
Višak masnih naslaga, naročito u predjelu stomaka, direktno je povezan sa hroničnom upalom i insulinskom rezistencijom.
Gubitak od samo 5 do 10 odsto viška tjelesne mase može značajno rasteretiti srce i pomoći u snižavanju krvnog pritiska.
Posjetite izabranog ljekara koji će odrediti indeks tjelesne mase, izmjeriti obim struka i krvni pritisak i uputiti vas na osnovne laboratorijske analize, uključujući šećer u krvi i masnoće.
Po potrebi, ljekar će vas uputiti na dodatne preglede i dati savjete o ishrani i načinu života.
Hronični stres aktivira simpatički nervni sistem i može da povisi krvni pritisak. Iz „Batuta“ savjetuju primjenu tehnike „mikro-pauza“ na poslu:
Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca, 29. septembra, pod sloganom „Bolest srca može biti neprimjetna: Uhvati ritam srca! Ne propusti nijedan otkucaj!“, stručnjaci skreću pažnju na nijeme i skrivene simptome koji često prolaze potpuno neprimijećeno.
Među njima su:
Svjetski dan srca ustanovljen je 2000. godine sa ciljem da se javnost širom svijeta informiše o značaju i mjerama prevencije bolesti srca i krvnih sudova.
Ove godine fokus je usmjeren na:
Svjetski dan srca obilježava se 29. septembra kroz široku mrežu globalnih i lokalnih aktivnosti koje organizuje Svjetska federacija za srce.
U Srbiji Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, u saradnji sa mrežom okružnih instituta i zavoda za javno zdravlje, organizuje niz zdravstvenovaspitnih manifestacija.
Kroz predavanja, javne tribine i bazare zdravlja, građani će imati priliku da besplatno provjere svoje faktore rizika, posavjetuju se sa ljekarima i dobiju smjernice za očuvanje zdravlja srca.
