Dok mnogima jutarnja šolja pomaže da pokrenu rad crijeva, kod drugih može da izazove gorušicu, nadutost ili rjeđu stolicu. Istraživanja pokazuju da umjereno konzumiranje kafe može imati određene koristi za sistem za varenje, posebno kod osoba sklonih zatvoru, piše „EatingWell”.
Jedan od najpoznatijih efekata kafe jeste potreba za odlaskom u toalet ubrzo nakon što je popijemo. Gastroenterološkinja dr Anju M. Maliekal objašnjava da kafa može da podstakne rad crijeva, dok gastroenterološkinja dr Linda Ngujen navodi da čak i kafa bez kofeina može da izazove kontrakcije koje ubrzavaju prolazak sadržaja kroz crijeva.
Kofein taj efekat može dodatno da pojača. Zbog toga kafa nekima može pomoći kod zatvora, dok osobe sklone dijareji mogu primijetiti češću ili rjeđu stolicu.
Kafa je bogata polifenolima, biljnim jedinjenjima kojima se hrane određeni mikroorganizmi u crijevima. Dijetetičarka Sara Glinski navodi da je konzumiranje kafe povezano sa većom zastupljenošću nekih korisnih bakterija, kao i manjom zastupljenošću potencijalno štetnih bakterija.
Istraživanja ukazuju na to da umjereno konzumiranje kafe može doprinijeti raznovrsnosti crijevnog mikrobioma. Ipak, veće količine nisu nužno bolje. Više od pet šolja dnevno u pojedinim istraživanjima povezano je sa većim rizikom od gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB).
Kafa može da podstakne i lučenje gastrina, hormona koji učestvuje u proizvodnji želudačne kiseline i varenju hrane. Takođe može da utiče na lučenje žuči i enzima pankreasa, koji imaju važnu ulogu u varenju i apsorpciji hranljivih materija.
Žuč je, na primjer, važna za varenje masti i apsorpciju vitamina rastvorljivih u mastima.
Kafa ne prija svima. Neki ljudi nakon nje osjećaju gorušicu, iritaciju želuca ili nadutost, a mogu imati i rjeđu stolicu, naročito ako je piju na prazan stomak ili u većim količinama.
Osobe koje imaju GERB, funkcionalnu dispepsiju ili sindrom iritabilnog crijeva (IBS) mogu biti osjetljivije na ove efekte. Kafa kod nekih ljudi može da olakša vraćanje želudačne kiseline u jednjak i tako izazove gorušicu.
Ipak, metaanaliza iz 2026. godine pokazala je da je povezanost između konzumiranja kafe i GERB-a relativno slaba. Zbog toga nema potrebe potpuno izbaciti kafu ako ne primjećujete da vam izaziva tegobe.
Veće količine kofeina mogu da izazovu nervozu, anksioznost i probleme sa spavanjem, što kod nekih osoba sa IBS-om može dodatno da pogorša simptome.
Ako vam kafa redovno stvara probleme, Ngujen savjetuje da prije potpunog odustajanja pokušate da smanjite količinu ili promijenite vrijeme kada je pijete. Vrijedi obratiti pažnju i na mlijeko, pavlaku ili zaslađivače, jer ponekad upravo dodaci, a ne sama kafa, mogu da izazovu probavne tegobe.
Jedna šolja crne kafe od oko 240 mililitara ima veoma malo kalorija, a u prosjeku sadrži oko 92 miligrama kofeina. Međutim, efekti kafe na sistem za varenje ne povezuju se samo sa kofeinom. Važnu ulogu imaju i polifenoli, među kojima je hlorogenska kiselina.
Jedna do tri šolje kafe dnevno mogu imati povoljan uticaj na varenje, pod uslovom da ne izazivaju neprijatne simptome.
Kafa može da podstakne redovno pražnjenje crijeva, doprinese raznovrsnosti crijevnog mikrobioma i podstakne procese varenja. Ipak, nema potrebe pretjerivati.
