Kardiovaskularne bolesti među vodećim su uzrocima smrti, a na rizik od njihovog razvoja utiču genetika, porodična istorija i životne navike. Ishrana je jedan od faktora na koje možemo da utičemo svakoga dana, piše EatingWell.
„Ishrana je jedan od rijetkih faktora rizika na koje svakodnevno možete direktno da utičete. Ona djeluje na gotovo sve procese povezane sa razvojem srčanih bolesti“, kaže dr Muzamil Kavdža. Dodaje da ono što jedemo utiče na nivo holesterola i triglicerida, krvni pritisak, šećer u krvi i tjelesnu težinu.
Masna riba, poput lososa, skuše, sardina i pastrmke, bogata je omega-3 masnim kiselinama EPA i DHA, koje povoljno djeluju na zdravlje srca.
Jedna od njihovih važnih prednosti jeste uticaj na masnoće u krvi. Omega-3 masne kiseline mogu da pomognu u snižavanju triglicerida, čije su povišene vrijednosti povezane sa većim rizikom od srčanih bolesti.
„Visoki trigliceridi su nezavisan faktor rizika za bolesti srca, a posebno su česti kod osoba sa insulinskom rezistencijom ili metaboličkim sindromom. Njihovo snižavanje stoga može da smanji kardiovaskularni rizik“, objašnjava dr Kavdža.
Omega-3 masne kiseline poznate su i po svom protivupalnom djelovanju. Dugotrajni upalni procesi mogu da oštete zidove krvnih sudova i doprinesu razvoju ateroskleroze, odnosno nakupljanju naslaga i sužavanju arterija.
Redovna konzumacija masne ribe može da doprinese i održavanju normalnog srčanog ritma i zdravlju krvnih sudova.
„Iako riba nije zamjena za ljekove kada su oni potrebni, njeno redovno uključivanje u uravnoteženu ishranu može da doprinese dugoročnom zdravlju srca“, kaže dr Rik Snajder.
Maria Tebriaeva/Shutterstock
Američko udruženje za srce preporučuje dvije porcije ribe nedjeljno, posebno masne ribe. Jedna porcija kuvane ribe iznosi oko 85 grama.
Jednostavan i pristupačan izbor je konzervirana riba.
„Uvijek imajte pri ruci konzervirane sardine ili inćune. Možete ih brzo dodati salatama, tostu ili tjestenini“, predlaže dr Kavdža.
Kardiolozi savjetuju i da se riba povremeno jede umjesto prerađenog mesa ili hrane bogate zasićenim mastima. Takve male promjene vremenom mogu povoljno da utiču na zdravlje srca.
Masna riba samo je dio brige o zdravlju srca. Preporučuje se ishrana bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama i nezasićenim mastima, poput onih iz maslinovog ulja, uz manje prerađenog i crvenog mesa, kao i hrane sa mnogo dodatog šećera.
Važni su i redovna fizička aktivnost, nepušenje i dovoljno sna.
„Kardiovaskularni rizik razvija se godinama, ali se promjenom navika može znatno smanjiti“, zaključuje dr Kavdža.
