Već vijekovima koristi se u tradicionalnoj medicini za ublažavanje problema sa varenjem, grčeva i neprijatnog zadaha, dok savremena istraživanja potvrđuju da ova biljka sadrži brojne korisne vitamine, minerale i antioksidanse.
Svježa mirođija ima veoma malo kalorija, ali predstavlja dobar izvor važnih hranljivih materija. Posebno se izdvaja sadržaj vitamina C, vitamina A i mangana, dok u manjim količinama sadrži i gvožđe, kalcijum, magnezijum, kalijum, cink i bakar.
Iako se svježa mirođija najčešće koristi u manjim količinama kao začin, njen redovan unos može doprinijeti obogaćivanju ishrane važnim mikronutrijentima.
Sjemenke mirođije takođe su veoma hranljive. Bogate su:
Zbog toga predstavljaju vrijedan dodatak svakodnevnoj ishrani.
Jedna od najvećih prednosti mirođije jeste visok sadržaj antioksidanasa. Ova biljka sadrži flavonoide, terpene i tanine – biljna jedinjenja koja pomažu organizmu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa.
Istraživanja pokazuju da ishrana bogata antioksidansima može doprinijeti smanjenju hroničnih upala i smanjiti rizik od razvoja brojnih oboljenja, uključujući bolesti srca, pojedine vrste karcinoma, Alchajmerovu bolest i reumatoidni artritis.
Flavonoidi iz mirođije posebno se povezuju sa boljim zdravljem srca i krvnih sudova, dok terpeni, koji su prisutni u etarskim uljima biljke, mogu imati zaštitni efekat na jetru, bubrege, srce i mozak.
Kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, a stručnjaci ističu da pravilna ishrana igra ključnu ulogu u njihovoj prevenciji.
Naučna istraživanja sugerišu da flavonoidi, koji su prisutni i u mirođiji, zahvaljujući antioksidativnom i protivupalnom dejstvu mogu pozitivno uticati na zdravlje srca.
Pojedine studije pokazale su da ekstrakt mirođije može doprinijeti snižavanju nivoa ukupnog holesterola i triglicerida. Ipak, istraživanja na ljudima za sada daju različite rezultate, pa su potrebne dodatne studije kako bi se ove koristi sa sigurnošću potvrdile, navodi Healthline.
Povišen nivo šećera u krvi povećava rizik od razvoja insulinske rezistencije, metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2.
Neka istraživanja pokazala su da ekstrakt mirođije može doprinijeti snižavanju nivoa glukoze u krvi, posebno kada se koristi tokom dužeg perioda. Međutim, naučni dokazi kod ljudi još uvijek nisu dovoljno brojni da bi se mogao donijeti konačan zaključak.
Mirođija sadrži monoterpene, prirodna biljna jedinjenja koja se nalaze u etarskim uljima i koja se povezuju sa antikancerogenim, antivirusnim, antigljivičnim i protivupalnim svojstvima.
Posebno se izdvaja d-limonen, jedinjenje koje je u laboratorijskim istraživanjima pokazalo potencijal u prevenciji i liječenju pojedinih vrsta raka, uključujući rak pluća, dojke i debelog crijeva. Ipak, za sada ne postoje dovoljno kvalitetna istraživanja na ljudima koja bi potvrdila da sama konzumacija mirođije može spriječiti ili liječiti maligne bolesti.
Pored navedenih efekata, mirođija može imati i druga korisna svojstva. Njena etarska ulja pokazuju antibakterijsko dejstvo protiv određenih bakterija, uključujući Klebsiella pneumoniae i Staphylococcus aureus.
Zahvaljujući sadržaju kalcijuma, fosfora i magnezijuma, mirođija može doprinijeti očuvanju zdravlja kostiju. Postoje i indicije da etarsko ulje mirođije može ublažiti menstrualne grčeve, ali su dostupna istraživanja ograničena i još uvijek ne pružaju dovoljno dokaza.
Za većinu ljudi mirođija je potpuno bezbjedna za upotrebu u ishrani. Alergijske reakcije su veoma rijetke, ali mogu uključivati svrab u ustima, oticanje jezika ili grla, osip, povraćanje i dijareju.
Stručnjaci savjetuju oprez pri korišćenju dodataka ishrani i ekstrakata mirođije tokom trudnoće i dojenja, jer nema dovoljno podataka koji potvrđuju njihovu bezbjednost. Prije upotrebe suplemenata na bazi mirođije obavezno se posavjetujte sa ljekarom.
Mirođija je jedan od najsvestranijih začina i lako se uklapa u veliki broj jela. Svježa mirođija odlično se slaže sa ribom, naročito lososom, ali i sa krompirom, jajima, jagnjetinom i svježim salatama.
Veoma je zastupljena u mediteranskoj kuhinji, a naročito u grčkoj tradiciji. Često se koristi za pripremu umaka na bazi jogurta, poput tzatzikija, kao dodatak supama, pečenom povrću, marinadama i prelivima za salate.
Sušena mirođija podjednako je praktična i koristi se za začinjavanje piletine, tunjevine, krompir salate i raznih hladnih sosova.
Sjemenke mirođije predstavljaju aromatičan začin koji se dodaje hljebu, supama, jelima od povrća, ali su posebno poznate kao nezaobilazan sastojak prilikom pripreme kiselih krastavaca i zimnice.
