Istraživanje je obuhvatilo više od 1.300 odraslih osoba starih 56 godina i više, koje su praćene oko 19 godina, s prosječnom dobi učesnika od 81 godine. Naučnici su analizirali obrasce drijemanja i uporedili ih s ukupnim stopama smrtnosti.
Studiju su proveli istraživači iz Mass General Brigham i Rush University Medical Centra, a rezultati su objavljeni 20. aprila u časopisu JAMA Network Open. Poseban fokus stavljen je na jutarnje drijemke te na dužinu i učestalost drijemanja u toku dana.
Autori navode: „Kratke drijemke mogu odmah ublažiti umor i poboljšati budnost“, ali upozoravaju da je pretjerano drijemanje u kasnom životnom dobu povezano s nepovoljnim zdravstvenim ishodima, uključujući neurodegenerativne bolesti, kardiovaskularne bolesti i čak veći morbiditet (učestalost obolijevanja od određene bolesti u nekoj populaciji).
U novom radu korišteni su podaci prikupljeni putem nosivih uređaja, za razliku od ranijih studija koje su se uglavnom oslanjale na samoprijavljene navike spavanja.
Prema autorima, ovo je jedna od prvih studija koja povezuje objektivno izmjerene obrasce drijemanja s ukupnom smrtnošću. Naglašavaju da rezultati ukazuju na „ogromnu kliničku vrijednost praćenja obrazaca drijemanja kako bi se zdravstveni problemi otkrili rano“, ali podsjećaju da je riječ o korelaciji, a ne dokazu uzročno-posljedične veze.
Vodeća autorica Chenlu Gao, istraživačica u Odjelu za anesteziologiju u Mass General Brigham, kaže: „Pretjerano drijemanje vjerovatno ukazuje na osnovnu bolest, hronična stanja, poremećaje sna ili narušenu cirkadijalnu regulaciju“.
Dodala je da, sada kada je utvrđena snažna povezanost između obrazaca drijemanja i stope smrtnosti, postoji osnov da se uvedu procjene dnevnog drijemanja putem nosivih uređaja kako bi se predvidjela zdravstvena stanja i spriječilo dalje pogoršanje.
