Izvršna vlast juče nije odgovorila na pitanje redakcije zašto niko iz Crne Gore, pa ni premijer, nije bio na samitu neformalne grupe država koje su iskazale spremnost da garantuju bezbjednost Ukrajine nakon prekida rata s Rusijom.
Na samitu su francuski predsjednik Emanuel Makron, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i britanski premijer Kir Starmer potpisali deklaraciju o namjeri za slanje multinacionalnih jedinica “za odbranu, obnovu i stratešku održivost Ukrajine”.
Portal “Antena M” juče je objavio da su im iz Ambasade Francuske u Podgorici rekli da su svi članovi koalicije, čiji je dio i Crna Gora, bili pozvani na sastanak 6. januara u Parizu.
Koaliciju voljnih čini više od 30 zemalja koje su članice Evropske unije (EU) i NATO-a, među kojima su Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Italija, Španija, Australija, Kanada, Japan, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Finska, Grčka, Island, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Rumunija, Švedska, Turska… Formalno je osnovana 2. marta 2025. godine, kad su Starmer i Makron najavili inicijativu na samitu u Londonu, kao okvir za jaču međunarodnu podršku i buduće bezbjednosne garancije Ukrajini. Sjedinjene Države nijesu formalno u koaliciji, ali je podržavaju.
Iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) “Vijestima” su rekli da je Crna Gora, kao odgovorna članica NATO-a i država predvodnica u procesu evropske integracije, do sada učestvovala u radu Koalicije voljnih u različitim formatima, uključujući i na najvišem nivou, “čime potvrđuje svoju spremnost da podrži saveznike i partnere u obezbjeđivanju pomoći Ukrajini i postizanju trajnog mira koji, kad bude uspostavljen, ne smije biti doveden u pitanje”.
Istovremeno, kako kažu, Crna Gora podržava napore usmjerene ka uspostavljanju čvrstih bezbjednosnih garancija koje bi očuvale suverenitet Ukrajine i spriječile svaku buduću agresiju.
“U tom kontekstu, Crna Gora ne planira upućivanje pripadnika Vojske Crne Gore u Ukrajinu nakon uspostavljanja mira. Međutim, ostajemo spremni da, nakon postizanja mira, doprinesemo oporavku, razvoju i jačanju odbrambenih kapaciteta Ukrajine kroz druge odgovarajuće vidove saradnje i podrške, u skladu s našim međunarodnim obavezama i partnerstvima”, poručili su iz MVP-a.
Podsjećaju da Crna Gora od početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. dosljedno pruža političku, finansijsku, humanitarnu i vojnu podršku toj državi, kako na bilateralnom planu, tako i kroz učešće u multilateralnim forumima i mehanizmima NATO-a i EU.
“Na tom tragu, Crna Gora učestvuje u inicijativama saveznika usmjerenim na obezbjeđivanje pomoći Ukrajini i doprinos postizanju pravednog, trajnog i održivog mira”, kazali su iz MVP-a.
Jačanje podrške Kijevu i postizanje trajnog mira, kako su dodali, predstavljaju ključne ciljeve Koalicije voljnih, čiji rad Crna Gora podržava, uz, kako dodaju, “uvažavanje napora predsjednika SAD-a Donalda Trampa i američke administracije usmjerenih ka okončanju sukoba”.
“Smatramo da je pravedan i održiv mir u Ukrajini od suštinskog značaja ne samo za bezbjednost Ukrajine, već i za stabilnost Evrope u cjelini, čiji se glas mora čuti i uvažiti”, poručili su.
Ministar odbrane Dragan Krapović nedavno je u intervjuu “Vijestima” rekao da, od početka rata u Ukrajini, Crna Gora kontinuirano pruža podršku toj državi u odbrani njenog suvereniteta i principa međunarodnog prava.
“U tom periodu, uputili smo deset paketa vojne pomoći u ukupnoj vrijednosti od preko 10 miliona eura, prilagođene stvarnim potrebama Ukrajine i našim objektivnim mogućnostima”, kazao je.
Pored toga, kako je dodao, Crna Gora, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, pružala je i finansijsku podršku kroz međunarodne mehanizme.
Krapović je rekao i da su ove godine opredijeljena značajna sredstva u skladu s odlukama Samita NATO-a u Vašingtonu 2024, kroz Povjerilački fond NATO-a za bezbjednosnu podršku i obuku Ukrajine (NSATU), kojim rukovodi Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i kroz nedavno uspostavljeni NATO mehanizam Lista prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL).
Nastavak vojne pomoći i naoružavanja Ukrajine
Koalicija voljnih je, uz podršku SAD-a, dogovorila nastavak vojne pomoći i naoružanja Ukrajine kao “prve linije odbrane i odvraćanja”.
To će, kako je saopšteno nakon samita u Parizu, uključivati, između ostalog, pakete vojne pomoći, podršku Ukrajini u finansiranju njenih oružanih snaga, te omogućavanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju budućih oružanih sukoba.
Neke zemlje su odmah nakon sastanka rekle da neće slati vojnike u Ukrajinu, poput Italije, dok su Španija i EU saopštile da to namjeravaju da urade.
