Nedolaskom na sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, parlamentarna većina pokazuje da nema interes da omogući kontrolnu ulogu Skupštine nad sektorom bezbjednosti, kojima upravlja kadar koje su partije vlasti izabrale, odnosno politički podržale.
Sagovornici “Vijesti” tako tumače to što predstavnici vladajuće većine mjesecima ne dolaze na sjednice odbora, niti biraju njegovog predsjednika, nakon što je Miodrag Laković početkom marta podnio ostavku na tu funkciju, kad je i napustio Pokret Evropa sad (PES).
Prema podacima sa sajta Skupštine, posljednja sjednica odbora održana je 2. marta – kao zajednička s Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu. Prije toga, odbor je “samostalno” zasjedao 5. februara.
List je više članova odbora iz reda vlasti pitao zašto ih nema na sjednicama mjesecima, ali niko od njih nije odgovorio na to pitanje.
Za jučerašnju “propalu” sjednicu bilo je predviđeno razmatranje izvještaja o radu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) za 2025. godinu, kao i tekuća pitanja.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) Stevo Muk kazao je redakciji da parlamentarna većina nema dovoljno interesa da kontroliše rad institucija sektora bezbjednosti i odbrane, imajući u vidu da se na čelu većine tih institucija nalazi kadar koje je upravo ta većina birala ili politički podržala.
“U takvim okolnostima izostaje spremnost da se kroz parlamentarni nadzor otvaraju pitanja odgovornosti, rezultata rada i eventualnih propusta”, kazao je on.
Muk je istakao da dodatno zabrinjava što je izostao kvorum za jučerašnju sjednicu na čijem je dnevnom redu trebalo da bude razmatranje izvještaja ANB-a.
Parlamentarni nadzor nad ANB-om je, kako je ocijenio, jedan od ključnih mehanizama demokratske kontrole bezbjednosnog sektora, i zbog toga je, dodaje, neophodno da se takve sjednice održavaju redovno i uz puno učešće svih članova odbora.
“Nažalost, sjednice posvećene godišnjim izvještajima o radu ANB-a su se godinama unazad svodile na sastanak u tzv. gluvoj sobi i štura saopštenja iz kojih se ne može mnogo zaključiti, umjesto da se ANB otvori kroz publikovanje dijela godišnjeg izvještaja za javnost i dijela sjednice odbora, poput mnogih obavještajnih agencija i parlamentarnih tijela u demokratskim zemljama”, naveo je Muk.
Zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Nikola Zirojević (Evropki savez), rekao je “Vijestima” da parlamentarnoj većini očigledno ne odgovara postojanje kontrolne uloge tog skupštinskog radnog tijela.
“Svjedoci smo da se radi o resorima s najviše zloupotreba, koji su u tom smislu i najproblematičniji, pa stoga ovakav pristup obesmišljavanja parlamentarne kontrole uopšte ne iznenađuje”, kazao je on.
Muk je istakao da činjenica da se sjednica odbora peti put ne održava zbog nedostatka kvoruma, predstavlja ružnu sliku odnosa parlamentarne većine prema kontrolnoj ulozi Skupštine.
“Riječ je o jednom od najvažnijih skupštinskih odbora, koji vrši nadzor nad institucijama koje zapošljavaju veliki broj službenika, raspolažu značajnim budžetskim sredstvima i čiji rad može imati direktne posljedice po ljudska prava i slobode građana”, rekao je sagovornik.
On je izjavio da posebnu težinu odboru daje činjenica da su njegova nadzorna prava i ovlašćenja uređena posebnim propisom, Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, što ga izdvaja od drugih skupštinskih odbora, ali se, dodaje, dati mehanizmi nadzora uglavnom ne koriste.
Zbog nedostatka kvoruma, nisu održane ni sjednice koje su bile zakazane za jun, maj, april i mart.
Odbor je trebalo 26. juna da raspravlja o Predlogu zakona o oružju i municiji. Predlog predviđa strože uslove za posjedovanje vatrenog oružja, uključujući podizanje starosne granice sa 18 na 21 godinu, i skraćivanje roka važenja oružnog lista sa deset na pet godina. Značajno je proširen spisak krivičnih i prekršajnih djela koji vlasnika automatski diskvalifikuju za posjedovanje oružja.
Sjednica nije održana ni 15. maja. Tada je na dnevnom redu bila Informacija o stanju u Vojsci Crne Gore. Osim poslanika većine, na sjednicu nisu došli ni ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Miodrag Vuksanović .
Krapović je tada kazao da je 7. maja u njegov, kao i u kabinet načelnika Generalštaba, dostavljen akt kojim se sjednica odbora zakazuje za 15. maj, s naznačenim dnevnim redom, te da je dan kasnije u iste kabinete dostavljen novi akt, sadržinski identičan prethodnom, ali s propratnim aktom koji je prethodno izostao.
“Takav način postupanja, naročito kad je riječ o komunikaciji između državnih organa, smatram ispod nivoa ozbiljnosti koju zahtijeva institucionalna saradnja parlamenta, Vlade, resornog ministarstva i VCG”, istakao je tada Krapović.
Izvještaj o radu ANB-a bio je na dnevnom redu sjednice odbora i 30. aprila. Zirojević je tada saopštio da se nije pojavio niko od poslanika, te da je troje od ukupno 12 parlamentaraca najavilo odsustvo usljed činjenice da su van Crne Gore.
Kvoruma nije bilo ni 6. marta. Na dnevnom redu tada su se, između ostalog, nalazili amandmani na sporni predlog zakona o ANB-u (koji je usvojen), koje je bila podnijela Vlada. Tog dana, tokom zasjedanja u Skupštini, Miodrag Laković je najavio da podnosi ostavku na funkciju predsjednika odbora i poslanika PES-a.
Zirojević je kazao listu da vlast i opozicija trenutno imaju po šest predstavnika u odboru.
“Mjesto kolege Lakovića još uvijek nije popunjeno. Međutim, ovo je situacija koja se veoma jednostavno rješava. PES predlaže novog člana/icu odbora, izaberu novog predsjednika/cu odbora i rad se nastavlja bez ikakvih problema. Zbog čega se to ne radi, pitanje je za parlamentarnu većinu”, rekao je Zirojević.
On je istakao da je očigledno da njima smetaju i pojedinci iz sopstvenih redova koji se osmjele da misle svojom glavom i problematizuju određene anomalije u sistemu.
“Vidjeli smo to, uostalom, u slučaju kolege Lakovića”, dodao je Zirojević.
Iz PES-a juče nisu odgovorili zašto ne predlažu svog kandidata za predsjednika odbora i kad namjeravaju to da učine.
Laković je 26. juna na mreži “Iks” saopštio da većina, unutar sebe, gotovo četiri mjeseca, “radi partikularnih interesa ne može da dogovori” imenovanje predsjednika odbora i time pokrene iz hibernacije odbor koji kontroliše efikasnost i zakonitost rada bezbjednosnih službi.
Zirojević je kazao da većina mora pod hitno popuniti upražnjeno mjesto u odboru i izabrati predsjednika, “jer se ovdje ne radi o bilo kojem pojedincu, već je problem sistemski, institucionalan i veoma ozbiljan”.
“Jasno je kome ovakva situacija odgovara. To su oni koji vrše progon u sektoru bezbjednosti i iz plenarne sale prijete zloupotrebom institucija kojima rukovode kako bi se obračunavali s građanima, pa čak i s opozicionim poslanicima”, poručio je Zirojević.
