Kako su naveli mještani tog sela, nesreća se dogodila iznenada, a ujed je bio u predjelu vrata, što je dovelo do brzog pogoršanja njenog zdravstvenog stanja. Nažalost, uprkos pokušajima da joj se ukaže pomoć, do adekvatne medicinske intervencije nije došlo na vrijeme.
Da li treba da se plašimo stršljena, kako izgledaju simptomi ujeda, šta raditi u tom slučaju i šta može da pomogne?
Stršljen je mnogo veći od osa. Njihova dužina često dostiže 2–3 cm. Napad stršljena obično se dešava kada se insekt osjeti ugroženim. Približavanje gnezdu previše blizu ili iznenadni pokret u blizini insekta može izazvati napad i ujed stršljena. Ovi insekti rijetko ubodu bez provokacije i najčešće izbjegavaju biti u neposrednoj blizini ljudi.
Stršljen ne ostavlja žalac u koži, za razliku od uboda pčele. Stršljen ne umire nakon ujeda i može da ubode jednu osobu više puta.
U većini slučajeva ubod stršljena nije opasan. Razvija se blaga nealergijska reakcija ili bezopasna alergijska reakcija. Međutim, ubod stršljena može biti opasan za ljude koji su alergični na otrov ovih insekata, kada postoji rizik od razvoja anafilaktičke reakcije, uključujući anafilaktički šok. Takođe je opasan ujed stršljena u predjelu grla i larinksa, jer otok može otežati disanje.
Višestruki ubodi takođe mogu biti opasni, jer može doći do toksične reakcije usljed kontakta sa velikom količinom otrova. Toksična reakcija nakon ujeda stršljena je rijetka i pogađa ljude koji nisu alergični na otrov insekata.
U većini slučajeva ubod izaziva lokalnu reakciju koja nestaje u roku od jednog dana. Zbog visokog sadržaja acetilholina u otrovu, ugriz je obično veoma bolan, bol je jači nego poslije uboda pčele. Javljaju se otok i svrab na mjestu ugriza, koža je crvena i može biti blago topla.
Ako se razvije blaga alergijska reakcija, otok može biti veći (prečnik preko 10 cm). Ostali simptomi, poput bola, svraba i crvenila, mogu trajati duže. U slučaju velike alergijske reakcije, osoba može doživjeti anksioznost.
Anafilaktička reakcija nakon ujeda razvija se brzo, u roku od nekoliko do deset minuta. Javljaju se crvenilo, jak otok, jak svrab, mučnina, bol u stomaku, otežano disanje, slabost i vrtoglavica. Osoba može osjećati anksioznost i lupanje srca. U slučaju anafilaktičkog šoka dolazi do akutne respiratorne insuficijencije i cirkulatorne insuficijencije. Osoba može izgubiti svijest, a moguće je i iznenadno zaustavljanje srca. Anafilaktički šok je stanje opasno po život i zahtijeva hitnu pomoć.
Ako je moguće, stavite hladnu oblogu ili led na mjesto ugriza kako biste ublažili bol i otok.
Za smanjenje svraba možete koristiti antialergijski preparat. U većini slučajeva dovoljan je lek koji brzo ublažava svrab i smanjuje otok.
Alergijska reakcija može biti toliko jaka da lokalni lekovi (mast, krema, gel) ne ublaže simptome dovoljno. Tada se mogu uzeti oralni antialergijski lijekovi.
Ako osoba razvije tešku alergijsku reakciju, odmah pozovite pomoć. Dok čekate, nanesite hladnoću (led) na mjesto ugriza kako biste suzili krvne sudove i ograničili širenje otrova. Ako je osoba pri svijesti, može joj se dati antialergijski lijek u obliku tableta koje se otope u ustima.
Ljudi koji su prethodno imali tešku reakciju na ubod stršljena mogu se podvrgnuti imunoterapiji. To znači da se tijelo postepeno navikava na supstance sadržane u otrovu insekata. Liječenje traje nekoliko godina i kod većine pacijenata donosi dobre rezultate.
