Nobelova nagrada za Šveđanina koji je otkrio tajne neandertalske DNK

Nobelova nagrada za Šveđanina koji je otkrio tajne neandertalske DNK

STOCKHOLM – Švedski naučnik Svante Paabo dobio je u ponedeljak Nobelovu nagradu za medicinu za svoja otkrića o ljudskoj evoluciji koja su pružila ključni uvid u naš imuni sistem i ono što nas čini jedinstvenim u poređenju sa našim izumrlim rođacima, saopštio je panel dodele nagrade, prenosi Asošijejted pres.

Paabo je predvodio razvoj novih tehnika koje su omogućile istraživačima da uporede genom modernih ljudi i genoma drugih hominina – neandertalaca i denisovana.

Dok su neandertalske kosti prvi put otkrivene sredinom 19. veka, naučnici su uspeli da u potpunosti razumeju veze između vrsta samo otključavanjem njihove DNK – koja se često naziva kodom života.

Ovo je uključivalo vreme kada su se savremeni ljudi i neandertalci razišli kao vrsta, za koje je utvrđeno da je to pre oko 800.000 godina, rekla je Ana Vedel, predsednica Nobelovog komiteta.

„Paabo i njegov tim su takođe iznenađujuće otkrili da je došlo do protoka gena od neandertalaca do Homo sapiensa, pokazujući da su imali zajedničku decu tokom perioda koegzistencije“, rekla je ona.

Ovaj prenos gena između vrsta hominina utiče na to kako imuni sistem savremenih ljudi reaguje na infekcije, kao što je koronavirus. Oko 1-2% ljudi izvan Afrike ima neandertalske gene.

„Svante Paabo je otkrio genetski sastav naših najbližih rođaka, neandertalaca i denisonovih hominina“, rekao je Nils-Goran Larson, član Nobelove skupštine, za Asošijeted pres nakon objave. „A male razlike između ovih izumrlih ljudskih oblika i nas kao ljudi danas pružiće važan uvid u naše telesne funkcije i kako se naš mozak razvio i tako dalje.

Paabo, 67, je svoje nagrađivane studije završio u Nemačkoj na Univerzitetu u Minhenu i na Institutu Maks Plank za evolucionu antropologiju u Lajpcigu. Paabo je sin Sune Bergstrom, koja je 1982. godine dobila Nobelovu nagradu za medicinu. Prema podacima Nobelove fondacije, to je osmi put da sin ili ćerka nobelovca takođe dobija Nobelovu nagradu. Samo jednom je dvojac otac-sin podelio istu Nobelovu nagradu: 1915. godine kada su ser Vilijam Henri Brag i njegov sin Vilijam Lorens Brag zajedno osvojili nagradu za fiziku.

Naučnici na terenu pohvalili su izbor Nobelovog komiteta ove godine.

Dejvid Rajh, genetičar sa Harvardske medicinske škole, rekao je da je oduševljen što je grupa poštovala oblast drevne DNK, za koju se brine da bi mogla „pasti između pukotina“.

Prepoznajući da se DNK može sačuvati desetinama hiljada godina – i razvijajući načine za njegovo izdvajanje – Paabo i njegov tim stvorili su potpuno novi način da odgovore na pitanja o našoj prošlosti, rekao je Rajh. Taj rad je bio osnova za „eksplozivni rast“ drevnih DNK studija poslednjih decenija.

„To je potpuno rekonfigurisalo naše razumevanje ljudskih varijacija i ljudske istorije“, rekao je Rajh, dodajući da je Paabo „bio, više nego bilo ko, pionir u ovoj oblasti“.

Nagrada za medicinu započela je nedelju dana objavljivanja Nobelove nagrade. Nastavlja se u utorak nagradom za fiziku, hemijom u sredu i književnošću u četvrtak. Nobelova nagrada za mir za 2022. biće objavljena u petak, a ekonomska nagrada 10. oktobra.

Prošlogodišnji primaoci lekova bili su David Julius i Ardem Patapoutian za svoja otkrića o tome kako ljudsko telo percipira temperaturu i dodir.

Nagrade nose novčanu nagradu od 10 miliona švedskih kruna (skoro 900.000 dolara) i biće uručene 10. decembra. Novac potiče iz zaveštanja tvorca nagrade, švedskog pronalazača Alfreda Nobela, koji je umro 1895. godine.