Kao i neke druge maligne bolesti, blagovremeno dijagnostikovan rak pluća danas može da se prevede u hroničnu bolest i, u određenim slučajevima, liječi savremenim ciljanim lijekovima i imunološkom terapijom, kaže prof. dr Nevena Sečen, pneumoftiziolog i pulmolog onkolog.
Rak pluća jedan je od najčešćih malignih tumora, a podatak da se u čak 90 odsto slučajeva javlja kod dugogodišnjih pušača ukazuje na najveći faktor rizika za razvoj ove bolesti. Istovremeno, potvrđuje i stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da se na mnoga onkološka oboljenja, pa i na ovo veoma smrtonosno, može djelovati preventivno.
Prof. dr Nevena Sečen, načelnica Odjeljenja za dijagnostiku i terapiju karcinoma bronha na Klinici za pulmološku onkologiju Instituta za plućne bolesti Vojvodine, ističe značaj prevencije, prije svega prestanka pušenja, ali i društvenih mjera za smanjenje ove štetne navike.
Preventivni sistematski pregledi uz radiološko snimanje pluća, posebno niskodozni CT grudnog koša, mogu pomoći da se bolest koja u ranim fazama često ne daje simptome otkrije i liječi na vrijeme.
Kao i mnoge druge maligne bolesti, ukoliko se otkrije dovoljno rano, rak pluća danas može da se drži pod kontrolom i u određenim slučajevima liječi ciljanim lijekovima i imunoterapijom.
Rak pluća je veoma podmukla bolest. Ima izraženu sposobnost brzog širenja na okolna tkiva i druge dijelove tijela, često bez jasnih ranih simptoma. Zbog toga se kod mnogih pacijenata dijagnoza postavi tek kada su prisutne metastaze.
Na globalnom nivou, rak pluća predstavlja vodeći maligni uzrok smrtnosti kod muškaraca, dok je kod žena među najčešćim uzrocima smrti od malignih bolesti.
Razvoj bolesti može trajati godinama, a najveći broj oboljelih registruje se u srednjem životnom dobu.
Najveći faktor rizika predstavlja pušenje, ali opasnost postoji i kod pasivnog izlaganja duvanskom dimu. Među oboljelima se nalaze i osobe koje nikada nisu pušile, ali su dugo bile izložene štetnim materijama iz okoline.
Rizik povećavaju i zagađenje vazduha, izloženost hemikalijama na radnom mjestu, kao i drugi faktori životne sredine.
U ranoj fazi, kada je liječenje najuspješnije, rak pluća se često otkriva slučajno tokom drugih pregleda.
Simptomi koji mogu ukazivati na bolest uključuju:
Bol u ramenom području kod osoba sa faktorima rizika takođe može zahtijevati dodatne preglede, jer određeni tumori mogu zahvatiti područje plućnog vrha.
Kod tumora pluća ne postoje dovoljno pouzdani tumorski markeri koji bi sami potvrdili bolest. Osnovna dijagnostička metoda je bronhoskopija.
Ovaj pregled omogućava ljekarima da vide stanje sluznice bronhijalnog stabla i po potrebi uzmu uzorak tkiva za biopsiju.
Bronhoskopija se danas izvodi rutinski, uz lokalnu ili kratkotrajnu opštu anesteziju, i najčešće traje između 10 i 15 minuta.
Prije bronhoskopije obično se rade:
CT pregled je posebno važan jer neke promjene mogu biti skrivene na klasičnom rendgenskom snimku zbog preklapanja sa srcem ili rebrima.
Izbor terapije zavisi od:
U ranim stadijumima bolest se može uspješno liječiti operacijom, dok se u uznapredovalim fazama koriste kombinacije različitih terapija.
Savremena onkologija danas koristi:
Poseban napredak napravljen je u određivanju molekularnog profila tumora, čime se omogućava izbor terapije prilagođene konkretnom pacijentu.
Kod određenih oblika adenokarcinoma ispituju se genske promjene poput EGFR, ALK i ROS mutacija, jer prisustvo tih promjena može omogućiti liječenje savremenim biološkim lijekovima.
Savremena medicina nastoji da rak pluća kod određenih pacijenata pretvori u hronično stanje koje se može kontrolisati.
Pacijenti koji dobro reaguju na terapiju i dugo žive sa bolešću često se smatraju primjerima uspješnog liječenja.
Ipak, redovne kontrole ostaju veoma važne, jer se bolest može ponovo aktivirati ili se mogu pojaviti novi tumori.
Pored liječenja, važnu ulogu imaju i zdrave životne navike:
Kod osoba koje su liječene od raka pluća najvažnije je ostati oprezan, ali bez straha – uz redovne preglede i savremene terapije mnogi pacijenti danas mogu živjeti kvalitetnije i duže nego ranije.
