Agencija za sajber bezbjednost, ključna u zaštiti državnih informacionih sistema, ni godinu nakon zakonskog roka nije formirana. Vlada se ne izjašnjava o kandidatu, profesionalcu, kojeg za direktora Agencije predlaže Ministarstvo javne uprave kojim upravlja Maraš Dukaj, što poslanici opozicije tumače kao borbu za funkcije unutar vladajuće većine i politizaciju funkcija.
Dukaj ne zna kad će se riješiti institucionalni vakum u oblasti sajber bezbjednosti, ali je politizaciju naveo kao najveći problem državne uprave govoreći o njenoj brojnosti.
Institucija koja bi trebalo da bude prva linija odbrane od sajber napada na državne informacione sisteme, Agencija za sajber bezbjednost, nije formirana ni godinu nakon roka koji propisuje Zakon o informacionoj bezbjednosti.
Ministar javne uprave Maraš Dukaj nema odgovor na pitanje kada će početi da radi Agencija, ali je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti kazao da je njeno uspostavljanje usklađeno sa EU integracijama i standardima NATO.
„Mislim da to nije pitanje za mene. Ja sam jedan od ostalih članova Vlade, članova kadrovske komisije. Bitno je istaći da formiranje agencije je veoma bitno i ključno zbog toga što ona štiti državu“, istakao je Dukaj.
U opoziciji razlog za kašnjenje formiranja Agencije, odnosno izbora Savjeta i direktora vide u podjeli funkcija među partijama na vlasti. Država koja je bila izložena hakerskom napadu i koja je, kako kažu pod snažnim ruskim uticajem, morala bi kao članica NATO, da ima punu sajber zaštitu.
„Ideja je držati Crnu Goru permanentno izloženom, druga je držati Crnu Goru kao nekredibilnu članicu NATO i treća poruka je držati Crnu Goru obezglavljenih institucija. Jer i ako žele da taj sitem učine zaokruženim snažnim, onda će pokušati tu da delegiraju nekoga na koga će imati politički uticaj“, rekao je Nikola Rakočević, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS).
Veoma je opsno i zabrinjavajuće da takvo pitanje zavisi od političke podjele plijena. Sada nam se dešava upravo to da se politički plijen ne može podijeliti na taj način da budu zadovoljni svi. I to j jedini razlog što mi nakon skoro gdinu nemamo Savjet Agencije za sajber bezbjednost, nemamo funkcionalo formiranu Agenciju“, kazao je Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokrata (SD).
Ministarstvo javne uprave mjesecima za vršioca dužnosti (v.d.) direktora Agencije predlaže stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti sajber bezbjednosti, Samira Orahovca, a Vlada premijera Milojka Spajića, odbija da to imenovanje stavi na dnevni red i ne daje objašnjenje zašto Orahovac nema podršku.
Osim pomenutih razloga, u Građanskom pokret URA problematizuju i preklapanje nadležnosti dva zakona, za nacionalnu i sajber bezbjednost.
„Nije jasno razgraničeno gdje prestaje nadležnost Agencije za sajber bezbjednost a gdje počinju nadležnosti ANB-a kada su pitanju sajber napadi i politika zaštite državnih interesa“, kazao je Zoran Mikić, poslanik GP URA.
Poslanici vlasti nisu željeli da komentarišu odugovlačenje forrmiranja Agencije.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković, koji je ujedno i predsjedavajući Odbora za bezbjednost, objašnava da ne žele da se miješaju u rad Vlade.
Dukaj naglašava da je upravo politizacija najveći problem državne uprave, veći i od prekobrojnosti i neefikasnosti. Naveo je da će broj zaposlenih u državnoj upravi biti usklađen sa evropskim standardima do 2027. godine, odnosno da će procenat učešća zaposlenih koji je sada 21 odsto ukupnog broja zaposlenih, biti sveden na 20 odsto.
„Broj zaposlenih u državnoj upravi, gdje se primjenjuje zakon o državnim službenicima i namještenicima je 10.318. A, znate koliko… je predviđeno, odnosno planirano sistematizacijom, skoro 16.000. Znači, skoro pet hiljada nije popunjeno“, kazao je on.
Dukaj je rekao da će do kraja 2026. godine u penziju otići 3.000 državnih službenika, da Ministarstvu unutrašnjih poslova fali 2.000 i da je u toku racionalizacija u okviru koje će se stručnjaci premještati iz ministarstava u kojima su višak, u ona gdje manjkaju. Ministar se fokusirao na zaposlene u državnoj upravi, a nije pominjao ostale, kojih ukuno na centralnom I lokalnom nivou ima oko 55.000.
