Adilović je u izjavi za ruski list Izvestija opisao dramatične trenutke i hronologiju uspona na najviši vrh Evrope, naglasivši da su članovi ekspedicije bili dobro obučeni i iskusni alpinisti.
Prema njegovim riječima, problemi su počeli na samom početku uspona, koji su izvodili samostalno, bez angažovanja lokalnog profesionalnog vodiča.
“U početnoj fazi jedan od učesnika počeo se jako smrzavati, zbog čega je prva naveza (povezani tim) donijela odluku da se okrene i vrati. Druga naveza je nastavila uspon, ali poslije otprilike 100 do 150 metara i mi smo odlučili da odustanemo. Kada smo osigurali užad na toj deonici i popeli se više, vidjeli smo da je situacija na vrhu još gora. Donijeli smo odluku da se vratimo”, ispričao je Adilović, a prenio je N1 Sarajevo.
On je odbacio navode o neiskustvu grupe, istakavši da su svi članovi tima godinama zajedno trenirali i dobro se poznavali.
“Svi članovi tima bili su iskusni. U Bosni i Hercegovini alpinisti treniraju praktično svakog vikenda jer su nam planine u neposrednoj blizini. Zbog toga razlog sigurno nije nedovoljna pripremljenost. Mislim da je glavni uzrok bila pogrešna vremenska prognoza”, rekao je preživjeli alpinista.
Planina na kojoj se vrijeme mijenja za tren oka
Kobne noći vremenski uslovi na Elbrusu naglo su se pogoršali. Mediji su prenijeli da je u snažnoj oluji Nerminu Talamu i Almiru Krivdiću pozlilo, poslije čega je Kemal Vidimlić donio odluku koja je vjerovatno spasila bar jedan život.
Vidimlić se sam probio kroz mećavu do jedne planinske stanice kako bi obavijestio spasioce da su članovi njegove grupe u kritičnom stanju. Ostatak ekipe ostao je uz Talama i Krivdića, ali je pomoć zbog katastrofalnih vremenskih uslova stigla prekasno. U međuvremenu su preminuli Talam i Krivdić, kao i supružnici Okanović i doktorka Meliha Čaušević.
Teške uslove na planini preživeli su samo Haris Adilović i Kemal Vidimlić, dok je ostalih pet članova ekspedicije iz Planinarskog kluba “Vedro” iz Zenice izgubilo život. Preminuli su doktorka Meliha Čaušević, supružnici Alma i Denis Okanović, Almir Krivdić i Nermin Talam.
Tijela svih stradalih planinara su pronađena, ali su zbog izuzetno loših vremenskih uslova do sada evakuisana samo dva tijela. Spasilačke akcije otežavaju oluja i mećava koji i dalje bijesne na planini.
Prema navodima Avaza, upravo zahvaljujući Vidimlićevoj hrabrosti i odluci da krene po pomoć, spasen je život Harisu Adiloviću, jedinom preživjelom iz grupe koji je ostao na planini sa petoricom stradalih kolega.
Planina na kojoj je u sezoni nastradalo 48 penjača
Ambasador Bosne i Hercegovine u Moskvi Ivan Orlić objasnio je koliko su uslovi na Elbrusu bili ekstremni.
“Tamo je sada takozvani bijeli dan. Kada se spoje nebo i zemlja, vidljivost je nula i tada se gubi orijentacija čak i kod iskusnih planinara, a kamoli kod slabije pripremljenih ili onih koji takve uslove nisu očekivali“, rekao je Orlić za Avaz.
Nenad Ikonić, načelnik Gorske službe spasavanja Republike Srpske, objasnio je da je Elbrus jedna od najsmrtonosnijih planina na svijetu koja se za kratko vrijeme pretvara u mjesto gdje je gotovo nemoguće preživjeti.
“To nije planina koja je previše zahtjevna, ali zamka nastaje na 5.000 metara nadmorske visine. Tada se sve mijenja, kiseonik u vazduhu, i nemate uslove za život i tada dolazite u stanje šoka”, pojasnio je Ikonić, komentarišući tragediju u kojoj je nastradalo pet alpinista iz Zenice.
Dodaje da na toj visini na Elbrusu duva veoma jak vjetar i da ljudski organizam u tim uslovima ne može da finkcioniše.
“Iako Elbrus tehnički nije zahtjevan, reći ću vam jedan podatak, da je 2004. godine 48 penjača – alpinista nastradalo za jednu sezonu”, istakao je Ikonić.
