Jedna od najznačajnijih novina odnosi se na definisanje aktivnog poljoprivrednika, odnosno nosioca gazdinstva koji je upisan u registar i ostvaruje pravo na direktna plaćanja ili ima poljoprivredno osiguranje. Posebno se definiše i status mladog poljoprivrednika, koji obuhvata osobe od 18 do 40 godina starosti.
U obrazloženju zakona navodi se da su izmjene dio procesa usklađivanja sa evropskom poljoprivrednom politikom.
“Definicija aktivnog poljoprivrednika usklađuje se u skladu sa Uredbom EU 2021/2115 Evropskog parlamenta i Vijeća”, navedeno je u dokumentu Vlade.
Predlogom se ukidaju Strategija proizvodnje hrane i Nacionalni program proizvodnje hrane i razvoja ruralnih područja, dok će ciljeve agrarne politike ubuduće direktno utvrđivati Vlada na predlog Ministarstva poljoprivrede.
Novim rješenjima detaljnije se uređuje i Agrobudžet, koji će sadržati planirana sredstva po mjerama agrarne politike, kriterijume za dodjelu podrške i mehanizme kontrole. Predviđeni su posebni programi podrške za vino, pčelarstvo, maslinarstvo i proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća.
Predlog zakona donosi i strože mjere kontrole korišćenja državne pomoći. Korisnici koji dostave netačne podatke ili nenamjenski koriste sredstva moraće da vrate novac uz zatezne kamate, a biće isključeni iz programa podrške na period od dvije godine.
“Cilj izmjena je preciznije definisanje obaveza korisnika podrške, te sprečavanje zloupotrebe u postupku ostvarivanja prava na podršku”, navodi se u obrazloženju.
Posebna pažnja posvećena je i socijalnim davanjima za starija seoska domaćinstva. Predloženo je da pravo na staračku naknadu imaju članovi poljoprivrednih gazdinstava stariji od 65 godina za muškarce, odnosno 60 godina za žene, ukoliko nemaju druga primanja. Naknada bi iznosila 70 odsto najniže penzije u Crnoj Gori.
Predviđena je i mogućnost jednokratne interventne pomoći za socijalno ugrožena seoska domaćinstva, do petostrukog iznosa staračke naknade.
Vlada procjenjuje da će za sprovođenje ovih izmjena biti potrebno dodatnih 902 hiljade eura godišnje iz budžeta, najviše zbog proširenja prava na socijalne transfere za članove porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.
