Na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore nije bilo konsultativnog saslušanja jednog od četiri prijavljena kandidata za članove Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika, pošto je za tu funkciju odustao. Opozicija to vidi kao potvrdu političkog uticaja na pravosuđe, dok iz Sudskog savjeta i Vrhovnog suda poručuju da se stanje popravlja, ali da i dalje postoje problemi sa nedostatkom sudija i uslovima rada.
Paralelno, i dalje traju politička neslaganja oko ustavnih promjena koje su ključne za zatvaranje Poglavlja 23 u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).
Samo četvoro kandidata prijavilo se za isto toliko članova Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika, a onda je jedan od njih, Šabo Luboder, koji je danas trebalo da bude saslušan pred Odborom za politički sistem, pravosuđe i upravu, odustao zbog, kako je obrazložio, porodičnih razloga. To je bio povod da u opoziciji ocijene kako je evidentno nepovjerenje u pravosudni sistem i strah od političkog uticaja, zbog čega se sve manje stručnog kadra odlučuje za sudsku funkciju.
„Sveukupno ova atmosfera koja je kreirana, čini da ozbiljni ljudi ostaju van ovih procesa. I to je loše, poražavajuće i zabrinjavajuće“, kazala je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Popović.
U izvještaju o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u crnogorskom sudstvu u prošloj godini apostrofirana je povećana efikasnost i ažurnost sudova. U prvi plan stavljen je broj sudija, kojih Crna Gora ima 294, dok nedostaje 41.
„U periodu od avgusta 2022.do danas, a to će reći Savjet u ovom sazivu, Savjet je izabrao ukupno 182 sudija.Tu su i oni koji su prvi put izabrani,i oni koji su izabrani u Viši sud,iz nižeg u Viši. Morate se saglasiti dobra faza u vetingu“, rekao je Radoje Korać, predsjednik Sudskog savjeta.
Na Izvještaj o stanju u sudstvu u parlamentarnoj većini stigle su i pohvale i pokude.
„Vidi se da nedostaje sudija, i onoga trenutka dok god nedostaje sudija, moramo to smatrati kao jedan od ozbiljnih problema“, rekao je Dejan Đurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD).
“ Mi ćemo podržati ovaj izvještaj. Načelno podržavamo sistem.Vidimo koliko se on trudi iznutra da se reformiše…I mislim ,kada zatvorimo poglavlja 23 i 24 da će to biti jedna snažna poruka čitavoj Evropi“, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.
Da bi se zatvorila ta ključna poglavlja, neophodne su izmjene Ustava u dijelu pravosuđa u parlamentu, za šta je potrebna kvalifikovana većina. Iz opozicije poručuje da nje nema, i da je premijer Milojko Spajić obmanuo Brisel kako su vlast i opozicija blizu dogovora o tome.
„Dakle nijesmo blizu dogovora.U onome trenutku kada ispunite uslove opozicije,koji su vrlo jasni,vrlo javni i od kojih se neće odustati ,onda možemo da se dogovaramo“, rekao je Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza.
„Mi da smo kao poslanici ovog saziva,zadovoljni kako su radili sudovi i tužilaštvo u prethodnom periodu, ne bi svako malo imali zahtjeve za nekim Anketnim odborima“, poručio je poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić.
„Da li prepoznajete politički uticaj kada je riječ o radu sudija?“, pitala je poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić podsjetila je da se izvještaj o stanju u sudstvu razmatra u trenutku kada je u i Non-pejperu Evropske Komisije, Crna Gora prvi put dobila pozitivnu ocjenu za sudsku granu vlasti i pohvale za konkretne rezultate u prethodnoj godini.
„Mi moramo da se zajednički izborimo da vladavina prava mora biti jednaka za sve, pa ko god se našao pod udar tog Zakona.U nama ćete imati saveznike..Na nama je, i sudovi i sudije će učiniti sve da Crna Gora zatvori poglavlja 23 i 24“, rekla je Pavličić.
Nakon što je završen pretres o radu Sudskog savjeta i stanju u sudstvu, poslanici će se o tome izjasniti naknadno.
