U fokusu najnovijih reakcija našlo se kažnjavanje televizija Adria i Prva zbog emitovanja dokumentarnog filma o referendumu, što je otvorilo pitanje dosljednosti regulatora, ali i sve učestalijih optužbi o selektivnoj primjeni standarda.
Kritike se odnose na to da se u praksi stvara utisak neujednačenog tretmana medija, gdje pojedini sadržaji i mediji češće bivaju predmet sankcija, dok se drugi, po ocjenama dijela javnosti, ne nalaze pod istim nivoom regulatorne pažnje.
Posebno se problematizuje činjenica da se najosjetljivije odluke AMU donose u politički i institucionalno osjetljivim periodima, što dodatno pojačava sumnje u tajming i motivaciju.
Odluka o kažnjavanju vezana je za dokumentarni film „Referendum – priča o izmišljenoj slobodi“, koji je AMU označio kao sadržaj sa elementima govora mržnje, podsticanja nacionalne netrpeljivosti i osporavanja identiteta i ustavnog poretka države.
Međutim, u dijelu javnosti ostaje otvoreno pitanje kriterijuma i dosljednosti u primjeni ovih standarda, kao i zašto se slični slučajevi ne tretiraju uvijek na isti način.
Iako AMU formalno djeluje kao nezavisno regulatorno tijelo, odluke Savjeta na čijem je čelu Nikolić sve češće postaju predmet političkih i medijskih interpretacija, pri čemu se regulator dovodi u vezu sa selektivnim pristupom prema različitim medijskim akterima.
U takvom ambijentu, svaka nova odluka dodatno produbljuje polarizaciju i otvara pitanje da li regulator uspijeva da zadrži percepciju institucionalne neutralnosti.
Slučaj TV Adria i TV Prva ponovo je stavio AMU u centar javne debate, gdje se prepliću pitanja zakonske nadležnosti, slobode medija i povjerenja u institucije koje treba da budu garant jednakih standarda za sve.
U trenutku kada se regulatorne odluke sve češće dovode u politički kontekst, ostaje otvoreno pitanje — da li AMU uspijeva da ostane iznad dnevno-političkih interpretacija ili upravo svojim odlukama doprinosi njihovom produbljivanju.
