Jedan od članova Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Mladen Tomović pojašnjava za RTCG da su članovi komisija, bez obzira što nijesu javni funkcioneri, dužni da podnose izvještaj o imovini i prihodima zbog same činjenice da učestvuju u postupcima koji su veće vrijednosti, iznad 250.000 eura.
„Jedan značajan broj obveznika se obavezuje kroz ove izmjene i dopune da podnose izvještaj, što svakako stvara i izazov za Agenciju u smislu provjere tačnosti i potpunosti ovih podataka“, rekao je Tomović.
Učesnici u postupcima javnih nabavki i privatizacija, kako ističe Tomović, biće dužni da podnesu izvještaj o imovini i prihodima u naredne dvije godine od dana imenovanja u komisijama, odnosno njihovog formiranja ili dana zaključenja ugovora o javnoj nabavci.
„Smatram da će Agencija sasvim sigurno izaći u susret ovakvim izmjenama, odnosno i u tehničkim unapređenjima samog sistema koji se odnosi na provjeru imovine i prihoda, ali i u smislu jačanja kadrovskih kapaciteta kako bi ova obaveza bila u potpunosti implementirana“, kazao je Tomović.
Da bi zakoni trebalo da budu stroži, odnosno kvalitetnija, brana od korupcije, smatra izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASK) Ines Mrdović.
„Konkretno za ovaj zakon, ranija najava je bila da će svi članovi komisija, recimo za davanje koncesija, za javno-privatna partnerstva i tako dalje, kada je vrijednost posla gdje se odlučuje preko 100.000 eura, morati da podnose ASK-u izvještaj o imovnom stanju. I sada se taj prag povećava sa 100.000 na 250.000 eura. Mislim da je to neopravdano u potpunosti. Za ovako mali sistem kakav je Crna Gora mnogo je kvalitetnije rješenje bio prag od 100.000 eura. To je mnogo primjereniji prag za državu Crnu Goru i za ovako mali sistem nego 250.000 eura“, rekla je Mrdović.
Navela je da su to rješenje predložili naknadno i na prečac, a da ne znamo zašto je promijenjena prvobitna odluka.
Priča o strožim kaznama i kontrolama za postupke privatizacije, po ocjeni Mrdović, je forma bez suštine.
„Kroz mračnu privatizaciju ova zemlja je za tri decenije DPS vlasti žestoko poharana, tako da se više praktično nema šta ni privatizovati. Ne vidim neku značajniju privatizaciju koja se u neko dogledno vrijeme u ovoj zemlji može desiti, jer je ostalo nekih pet do deset vrijednih kompanija koje su u državnom vlasništvu“, kazala je Mrdović.
Podsjećamo da je Ministarstvo finansija i u svom mišljenju ukazalo na potrebu dodatnog usklađivanja rokova za podnošenje izvještaja kako bi se izbjegla različita tumačenja i pravna nesigurnost kod obveznika.
Nedavno je utvrđen Predlog izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju korupcije, kojim se značajno proširuje krug lica obaveznih da prijavljuju imovinu i uvode strože kontrole u oblastima visokog rizika, poput javnih nabavki i privatizacija. Nove mjere, koje su Skupštini upućene na usvajanje po hitnom postupku, predviđaju i visoke novčane kazne za kršenje zakonskih odredbi.
Jedna od najznačajnijih novina u zakonskom tekstu odnosi se na proširenje obaveze izvještavanja o prihodima i imovini. Prema novom rješenju, javni funkcioneri će Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) morati da dostavljaju podatke ne samo za bračne i vanbračne partnere, već i za djecu koja žive u zajedničkom domaćinstvu.
Takođe, poseban fokus stavljen je na kontrolu osoba koje odlučuju o velikim državnim sredstvima. Obaveza podnošenja izvještaja o imovini uvodi se za članove komisija u postupcima javnih nabavki, privatizacija i koncesija čija vrijednost prelazi 250.000 eura. Do sada ova lica nisu imala tu obavezu, a Vlada ovakvu odluku obrazlaže činjenicom da ove oblasti nose „visok rizik od korupcije“.
U obrazloženju zakona ističe se da je cilj izmjena unapređenje antikorupcijskog okvira, okvira integriteta i pravila o sukobu interesa u javnim nabavkama.
„Predložene mjere omogućavaju temeljnu reviziju postojećih propisa kako bi se osiguralo efikasno sprječavanje korupcije i povećalo povjerenje javnosti“, navodi se.
Izmjene donose i oštriju kaznenu politiku. Za fizička lica koja ne podnesu izvještaj u predviđenim rokovima ili dostave netačne i nepotpune podatke predviđene su novčane kazne u iznosu od 500 do 2.000 eura. Isti iznos kazne predviđen je i za one koji nanesu štetu zviždaču ili ne zaštite podatke iz prijave korupcije.
Vlada ističe da će ove promjene doprinijeti boljem nadzoru.
„Uvođenjem sankcija za neblagovremeno podnošenje izvještaja, kao i za dostavljanje netačnih informacija, osigurava se dosljedna primjena zakona i jača odgovornost svih učesnika u postupku“, navodi se.
