Prema informacijama “Vijesti”, socijalni partneri će pokušati da potvrde dogovor iz 2023. godine o izmjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini u vezi sa organizovanjem neradne nedjelje u ovoj oblasti, a zatim da ga ponovo predlože poslanicima. Cilj je da se nova izmjena zakona usvoji prije nego što Ustavni sud u decembru bude razmatrao ustavnost i zakonitost člana 35a koji definiše neradnu nedjelju za zaposlene u trgovini.
U dosadašnjoj praksi se dešavalo da Skupština prije odluke Ustavnog suda izmijeni sporni član zakona koji se ocjenjuje, nakon čega Ustavni sud konstatuje da više ne važi član zakona koji se osporava i formalno odbacuje inicijativu.
Dogovor socijalnih partnera iz marta 2023. godine predviđa da se u zakon doda novi član 35b, koji bi predstavljao nove proširene izuzetke od neradne nedjelje. Prema ovom članu, jedna trgovina jednog poslodavca u jednoj opštini mogla bi da radi samo jednu smjenu i to tokom sezona – zimi od 1. decembra do 31. januara i ljeti od 1. juna do 31. avgusta. Zaposleni koji bi radio nedjeljom imao bi dnevnicu uvećanu za 80 odsto i dodatni slobodan dan.
Socijalni savjet tada ovaj dogovor nije ni poslao Skupštini na usvajanje jer se većina predstavnika poslaničkih klubova unaprijed izjasnila da neće podržati izmjenu zakona i da žele da neradna nedjelja ostane ovakva kakva jeste.
S obzirom na to da sada prijeti mogućnost da Ustavni sud poništi cijeli član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, i time nedjelja postane radna za sve u oblasti trgovine, ideja izmjene zakona prije sjednice Ustavnog suda i postignuti dogovor svih socijalnih partnera iz 2023. godine je ponovo vraćena “na sto”.
Iz Ministarstva navode da je Vlada otvorena za dijalog i dogovor socijalnih partnera u vezi s neradnom nedjeljom u trgovinama “u interesu zaposlenih, poslodavaca i ukupne privrede”.
“Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga sve teme iz svoje nadležnosti razmatra pažljivo i odgovorno, s posebnom pažnjom prema zaposlenima i njihovim pravima, u okviru Socijalnog savjeta. Zaštita radnika i stvaranje uslova za dostojanstven i siguran rad predstavljaju jedno od osnovnih opredjeljenja Ministarstva. Kada je riječ o pitanju neradne nedjelje, važno je naglasiti da ova oblast nije u direktnoj nadležnosti Ministarstva rada, već Ministarstva ekonomskog razvoja, budući da je uređena Zakonom o unutrašnjoj trgovini.
Zakon o radu, s druge strane, garantuje svim zaposlenima jednaka prava – pravo na dnevni odmor, nedjeljni odmor i godišnji odmor – bez obzira na sektor ili oblast rada. Podsjećamo da je inicijativu za ocjenu ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji pred Ustavnim sudom Crne Gore pokrenula Unija poslodavaca Crne Gore prije šest godina”, naveli su iz Ministarstva na pitanja “Vijesti” koji je njihov stav povodom neradne nedjelje u trgovini pred sjednicu Ustavnog suda.
Oni su ukazali da je na nedavnoj sjednici predsjedništva Socijalnog savjeta, kojom je predsjedavala ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić, pitanje neradne nedjelje bilo posebna tačka dnevnog reda.
“U cilju sagledavanja cjelokupne situacije i pronalaženja najboljeg rješenja, sjednici je prisustvovao i potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja, gospodin Nik Đeljošaj, koji je zajedno sa resornom ministarkom potvrdio da Vlada Crne Gore ostaje otvorena za dijalog i dogovor socijalnih partnera, u interesu zaposlenih, poslodavaca i ukupne privrede.
Podsjećamo i da je na nivou Socijalnog savjeta 2023. godine postignut dogovor između svih socijalnih partnera o načinu prevazilaženja pitanja neradne nedjelje, ali tada dogovoreno rješenje nije upućeno Parlamentu Crne Gore na dalje razmatranje. S tim u vezi, jedan od zaključaka sa sjednice Socijalnog savjeta bio je da svi socijalni partneri, u okviru svojih organizacija, preispitaju prethodne zaključke i rješenja Socijalnog savjeta, te predlože nova, održiva rješenja kroz dijalog svih strana, kako bi se zaposlenima i poslodavcima obezbijedili bolji i pravedniji uslovi rada uz ekonomsku održivost privrede”, naveli su iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Oni ukazuju da je cilj svih partnera u socijalnom dijalogu da se pronađe rješenje koje istovremeno štiti prava zaposlenih i podržava ekonomski razvoj.
“Vjerujemo da se kroz otvoren razgovor i partnerstvo mogu donijeti odluke koje doprinose većoj sigurnosti i zadovoljstvu zaposlenih. Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga nastavlja da aktivno jača socijalni dijalog u Crnoj Gori, što predstavlja i jedan od ključnih zadataka u okviru završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 19.
Naš cilj je da socijalni dijalog dobije zasluženo mjesto i da odluke donijete na sjednicama Socijalnog savjeta budu sprovođene na svim nivoima vlasti, kao dobra praksa i vrijednost evropskog socijalnog modela. Očekujemo da će narednih dana Socijalni savjet održati niz sastanaka na kojima će se razmatrati sva aktuelna pitanja, uključujući i pitanje Zakona o unutrašnjoj trgovini”, navedeno je “Vijestima” iz ovog Ministarstva.
Iz Unije slobodnih sindikata već su za “Vijesti” saopštili da im je prihvatljiv predlog da se ponovo aktuelizuje dogovor iz 2023. godine i pošalje Skupštini. Iz Unije poslodavaca su saopštili da oni očekuju da Ustavni sud utvrdi da je riječ o neustavnom ograničavanju preduzetničke slobode i poništi član 35a, odnosno ukine neradnu nedjelju, ali i da su spremni za dogovor sa socijalnim partnerima.
“Takođe, javnost je svjedočila da smo u proteklom periodu bili inicijator dogovora i pokušaja da zajedno sa socijalnim partnerima (Vladom i sindikatom) riješimo ovo i sva druga pitanja koja su značajna za poslodavce i zaposlene, a takav stav i odgovoran odnos neće izostati ni ovog puta”, kazali su prošle sedmice iz Unije poslodavaca.
PES-ov predlog stigao pred odbore Skupštine
Grupa poslanika “Evrope sad” poslala je Skupštini 10. novembra predlog izmjene člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je u suštini isti kao dosadašnji, ali bi njegovo usvajanje onemogućilo Ustavni sud da se izjašnjava o dosadašnjem članu.
Njihov predlog “novih” izmjena zakona već je dostavljen Zakonodavnom i Odboru za ekonomiju. Praksa je da se o predlogu zakona prvo izjašnjava Zakonodavni odbor, a zatim matični, u ovom slučaju – Odbor za ekonomiju. Prethodno je potrebno i da se on uvrsti u dnevni red ovog jesenjeg zasjedanja.
Sve to trebalo bi da bude završeno u naredne dvije sedmice, ako se želi usvajanje izmjena zakona prije sjednice Ustavnog suda, koja se očekuje početkom decembra.
Ukoliko Socijalni savjet Vladi ponovo pošalje izmjenu zakona prema dogovoru iz 2023, koja ga prosljeđuje Skupštini, rasprava na odborima vodila bi se o oba predloga. Usvajanjem jednog moralo bi da prethodi i postizanje političkog dogovora.
Poslanici PES-a izmijenili su sporni član zakona kojim se uvela neradna nedjelja tako što su na početku novog člana dodali rečenicu da se “u cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i trgovina na malo” njihov rad ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
