Naučni podaci iz zvaničnih izvještaja o klimatskim promjenama potvrđuju da je Crna Gora u vrhu zemalja jugoistočne Evrope po ranjivosti na klimatske promjene, ocijenio je za „Dan“ profesor istorije i geografije koji se bavi meteorologijom, Pavle Čolović.
– Razmjere su ozbiljne: bilježi se konstantan porast srednje godišnje temperature, produžavanje sušnih perioda i drastično smanjenje vodnog bilansa u riječnim slivovima. Sa druge strane, bilježimo takozvane ‘klimatske ekstreme’ – kada u svega nekoliko dana padne količina kiše koja je uobičajena za cijeli mjesec, što dovodi do bujičnih poplava i ogromnih materijalnih šteta, ističe Čolović.
Upitan da li je država spremna za ekstremne prilike i šta se može preduzeti u pravcu bar ublažavanja njihovih posljedica, Čolović kaže da se Crna Gora nalazi u procesu izgradnje sistema otpornosti, ali nivo spremnosti još uvijek nije na optimalnom nivou za efikasan odgovor na sve učestalije ekonomske i ekološke šokove.
– Država je prepoznala ovaj izazov kroz kreiranje Nacionalnog plana prilagođavanja na klimatske promjene i ništa više od toga. Da bi se ublažile posljedice, hitno je potrebno preduzeti sljedeće korake: Modernizacija infrastrukture; Prilagođavanje energetskog, saobraćajnog i vodovodnog sistema ekstremnim temperaturama i padavinama; Upravljanje rizikom od požara i poplava; Jačanje kapaciteta civilne zaštite i uvođenje restriktivnijih prostornih planova. Zatim, potrebno je prilagođavanje poljoprivrede, te investiranje u savremene sisteme za navodnjavanje, protivgradne mreže i selekciju starih kultura otpornijih na sušu – poručuje Čolović.
Čolović na društvenoj mreži gotovo svakodnevno daje precizne prognoze vremena, a upitan na koji način dolazi do podataka, kaže da se predviđanja vremena zasnivaju na složenom sistemu koji kombinuje osmatranja sa lokalnih meteoroloških stanica, satelitske i radarske snimke, te numeričke modele visoke rezolucije.
– Ovi podaci se unose u superkompjutere koji simuliraju procese u atmosferi, nakon čega meteorolozi daju finalnu procjenu i sinoptičku prognozu; koristim odlično poznavanje reljefa Crne Gore. Pravovremeno i tačno obavještavanje javnosti i institucija je od vitalnog i strateškog značaja za bezbjednost države. Zalažem se za sistem ranog upozorenja (poput meteoalarma) koji direktno spašava ljudske živote, štiti imovinu, omogućava privredi (naročito turizmu, saobraćaju i poljoprivredi) da minimizira gubitke, te pruža bazu za donošenje ključnih državnih odluka u kriznim situacijama – naglasio je Čolović.
Prema njegovim riječima, ekstremne vrućine i toplotni talasi obilježiće prvu polovinu avgusta, dok se stabilizacija i postepeni pad temperatura očekuju u drugoj polovini mjeseca. „Zvanični podaci regionalnih klimatskih foruma i prognoza Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju potvrđuju da je ova ljetnja sezona toplija od višegodišnjeg prosjeka, uz izražen broj tropskih noći na jugu i u centralnim predjelima“, saopštio je Čolović.
– Ipak, Crna Gora bilježi snažne regionalne kontraste. Dok centralni i južni dio zemlje trpe tropske temperature, na sjeveru Crne Gore ljeto je bilo svježe sa primjetno hladnim jutrima, što jasno oslikava specifičnost našeg planinskog reljefa. U narednom periodu, pored visokih temperatura, raste i rizik od lokalnih olujno-vremenskih nepogoda i naglih promjena vremena usljed sudara toplih i hladnih vazdušnih masa iznad našeg prostora – ističe Čolović.
Dugo smo u toploj fazi
Čolović dodaje da je planeta nekada bila užarena kugla, pa više nije.
– Za vrijeme Dinosaurusa globalna temperatura je bila viša za oko 10 stepeni u odnosu na trenutne bez ledenih kapa na polovima i bez uslova za život u ekvatorijalnom pojasu, pa više nije tako. Postojala je Pangea, više ne. U prirodi ne postoji statika, sve se kreće, a samim tim i velike oscilacije u klimatskim karakteristikama. Kroz topla razdoblja za vrijeme Rimljana, preko mini ledenih doba u srednjem vijeku. Ali ovaj aktuelni skok globalnih temperatura i sušni period povezan sa sve toplijim ljetima je nešto što odskače od ranijih ciklusa. Ovako brzo, agresivno i naglo nije zabilježeno u skorijoj istoriji. Ušli smo, i dugo smo već u toploj fazi uzrokovanoj Sunčevim ciklusom, magnetnim poljem Zemlje ali i zbog naše ljudske prisutnosti proces se ubrzao. Odgovornost je djelimično i nad nama i zbog toga nema relativizacije ranijih događaja sa trenutnim – zaključuje Čolović.
Upitan za predviđanja za zimski period, Čolović kaže da dugoročne prognoze za zimu u ovom trenutku imaju karakter orijentacionih klimatskih izgleda, a ne preciznih vremenskih predviđanja.
– Pouzdani sezonski modeli biće dostupni tek u kasnu jesen, kada se analiziraju ključni globalni atmosferski indikatori i temperatura okeana. Međutim, opšti trendovi koji prate klimu sugerišu da možemo očekivati prosječno jaču zimu u odnosu na deceniju unazad, ali sa velikim rizikom od unutarsezonskih ekstrema. To znači da se stabilni zimski mjeseci sve češće smjenjuju sa periodima naglog i ekstremnog zahlađenja, praćenim intenzivnim padavinama u kraćem vremenskom roku, što je direktna posljedica nestabilnosti klimatskog sistema – navodi on.
