Nevladine organizacije (NVO) su veoma prisutne u javnom životu Crne Gore, ali je neophodna promjena strateškog pristupa, kako bi se iz faze permanentnog gašenja vatre i rješavanja kriza dnevne trake, jačali kapaciteti za upravljanje procesima i reformama.
To je jedan od zaključaka studije „Prećutna marginalizacija – civilno društvo i vladavina prava u pregovorima“, autorke Dine Bajramspahić, koja je urađena u okviru projekta Centra za građansko obrazovanje (CGO) „OCD Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“.
Navodi se da je strateški pristup potreban putem sveobuhvatnih predloga i podnošenja cjelovitih zahtjeva vlastima, kao i praćenja napretka u usvajanju i sprovođenju pravne tekovine Evropske unije (EU).
“A posebno imajući u vidu da Evropska komisija (EK) ima mogućnosti da predloži ažuriranu verziju mjerila gdje god je to opravdano”, kaže se u saopštenju CGO-a.
Bajramspahić je navela da je oblast vladavine prava jedna od najširih i najizazovnijih u crnogorskim pregovorima sa EU.
“Jer, između ostalog, direktno zadire u poluge vlasti i široku diskreciju u odlučivanju, koju je crnogorska uprava tradicionalno gajila u nekoliko ključnih oblasti”, dodala je Bajramspahić.
Ona je rekla da iz ugla civilnog društva, postignuti rezultati u oblasti vladavine prava su nezadovoljavajući, a istovremeno, civilno društvo Crne Gore je svjesno i rizika neintegracije države u EU.
“U tom smislu, potrebno je ohrabrivati napredak u procesu, ali i insistirati na dosljednoj primjeni evropskih standarda i najboljih praksi“, ocjenila je Bajramspajić.
Navodi se da je fokus publikacije na okvirima, kriterijumima i mjerilima evropske integracije u domenu vladavine prava sa ciljem mapiranja neuralgičnih tačaka u kojima je poželjno aktivnije učešće civilnog društva.
Dodaje se da publikacija pruža i retrospekciju odnosa vlasti i civilnog društva u dosadašnjim fazama pregovora.
“Sa namjerom da ukaže na novu perspektivu i nedovoljno iskorištene mogućnosti, posebno u periodu nakon dobijanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i završnih mjerila za poglavlja 23 i 24”, kaže se u saopštenju.
Studija, kako se dodaje, sadrži zaključke i preporuke za Vladu, EU, Skupštinu i NVO.
Bajramspahić je kazala da je proces evropske integracije svojevrsno vanredno stanje u trajanju bilo koje zemlje u kojem, dobrovoljno i iz sopstvenog interesa, država kandidatkinja pristaje na eksterni i intenzivan skener.
To država, kako je dodala Bajramspahić, čini kako bi usaglasila svoje javne politike sa EU, i uz naglasak na značaj inkluzivnosti i udruživanja svih snaga radi postizanja što boljih rezultata i što bržeg konačnog cilja – punopravnog članstva u EU.
Bajramspahić je rekla da se zato otvara pitanje – da li su snage u Crnoj Gori danas ujedinjene i rade li zajednički na reformama.
Ona je podsjetila da su dvije trećine prelaznih mjerila iz poglavlja 23 i 24 ispunjena do 2018. godine, dok je rad na posljednjoj trećini intenziviran izborom aktuelne Vlada, a period između obilježen stagniranjem i nazadovanjem.
Da bi se dobio IBAR, EK je faktički, kako je rekla Bajramspahić, kroz operativne zaključke, prolongirala realizaciju određenih ranije preuzetih obaveza Vlade, a kako bi prethodni šestomjesečni period bio iskorišten za pravljenje samo pripreme reformi koje se tek očekuju.
„Tako je, na primjer, prelazno mjerilo riješiti napade na novinare transformisano u ažurirati informaciju na jednoj stranici o tome dokle se stiglo u rješavanju napada, a taj pristup je primijenjen i u drugim slučajevima”, dodala je Bajramspahić.
Ona je navela da, iako ni jedan od ranijih napada u međuvremenu nije riješen, prelazno mjerilo se smatra ispunjenim.
Bajramspahić je rekla da je poseban osvrt na izostanku kvalitetnih javnih rasprava u posljednjem periodu.
To je, kako je rekla Bajramspahić, dovelo do toga da je inkluzivnost civilnog društva i konsultovanje od vlasti bilo na najnižem nivou od otvaranja pregovora.
Bajramspahić je kazala da je dobijanje IBAR-a očit nacionalni interes i korak ka ispunjenju najvažnijeg državnog vanjsko-političkog cilja.
“Ali je pitanje da li je takvim pristupom postignut maksimum i da li se Crna Gora tako zaista približava željenoj društvenoj transformaciji koja bi unaprijedila kvalitet života građana i građanki,“ rekla je Barjamspahić.
U studiji se naglašava da se u završnim mjerilima nije našla ranija obaveza države Crne Gore da obezbijedi adekvatnu uključenost civilnog društva u razvoj, sprovođenje i nadzor politika, iako je Crna Gora daleko od ispunjenja tog nekada privremenog mjerila.
Navodi se da je konstatovana i tendencija civilnog društva da sprovodi projekte u kojima neće mnogo zavisiti od institucija.
“A što se može pripisati i lošim iskustvima sa institucijama, a posebno posljednjih godina koje prate i česte promjene vlasti, pa i struktura unutar institucija, ali i netrpeljiv odnos prema kritički orijentisanim NVO”, kaže se u studiji.
Na široj ravni, prema ocjeni Bajramspahić, to ima negativne efekte na kvalitet pregovaračkog procesa koji traži sinergetsko djelovanje.
U dijelu preporuka za NVO, u studiji se akcenat stavlja na potrebu da se iskoristi finalna faza pregovora za temeljne društvene promjene, na veći stepen zajedničkog djelovanja kako prema vlastima, tako i prema EU, ali intenziviranje informisanja javnosti o stanju ispunjvanja zadatih reformi.
Studija Vladi preporučuje da odmah započne rad na akcionim planovima za ispunjenje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, uz najšire konsultacije sa zainteresovanim stranama.
“Da bude ažurna u izvještavanju o radu pregovaračke strukture i bilansima rezultata u oblasti vladavine prava, i da omogući praktično učešće NVO sektora u ovom procesu u različitim aspektima, a što prate konkretni primjeri”, navodi se u studiji.
Kako se dodaje, Skupština bi trebalo da omogući javne konsultacije i rasprave o aktima koji su u skupštinskoj proceduri i osnaži sopstvenu kontrolu funkciju.
“Konačno, od EU i država članica se očekuje da uključe NVO u kreiranje zahtjeva i (pod)mjerila u svim pregovaračkim poglavljima, a posebno poglavljima 23 i 24, ali i da kroz različite oblike podrške jačaju kapacitete NVO da prate poglavlja 23 i 24”, kaže se u studiji.
