Žene u Crnoj Gori i dalje se suočavaju sa višestrukim i unakrsnim oblicima diskriminacije, a rodno zasnovano nasilje je rašireno i pogađa žene u različitim sferama života, ocijenjeno je u Izvještaju Evropske komisije (EK) za ovu godinu.
U dijelu dokumenta koji se odnosi na rodnu ravnopravnost navodi se da u Crnoj Gori pravni i institucionalni okvir za rodnu ravnopravnost i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja nije potpun, kao i da njegova primjena zahtijeva unapređenje.
„Žene i dalje trpe višestruke i unakrsne oblike diskriminacije, a stigmatizacija je prisutna u crnogorskom društvu, uključujući i onu prema ženama koje pripadaju manjinama“, navodi se u dokumentu EK.
Iz EK su podsjetili da Crna Gora još nije sprovela preporuke Komiteta Ujedinjenih nacija za eliminaciju diskriminacije žena (CEDAW).
U dokumentu se navodi i da je okvir za rodnu ravnopravnost ograničen nedostatkom ljudskih i finansijskih resursa, što dovodi do slabog uticaja politika i ograničene nadležnosti unutar državne uprave.
„U institucijama generalno postoji nedostatak svijesti i posvećenosti pitanjima rodne ravnopravnosti, uključujući rodno uključivanje u sve politike“, kaže se u Izvještaju.
Iz EK su u Izvještaju istakli da je potrebno uložiti dodatne napore u prikupljanje podataka razvrstanih po polu u svim sferama života, naročito u oblasti nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, prihoda i zarada, zdravlja i socijalne zaštite.
„Rodno zasnovano nasilje je rašireno i pogađa žene u različitim sferama života“, naglašeno je u Izvještaju.
Iz EK su kazali da su društveni stavovi i dalje zabrinjavajući, ističući da trećina građana vjeruje da žene izmišljaju tvrdnje o psihičkom nasilju radi privlačenja pažnje.
„Problem predstavlja i nedostatak odgovornosti počinilaca“, naglasili su iz EK u Izvještaju.
Kako su istakli, samo deset odsto presuda za nasilje završava zatvorskom kaznom.
„Organizacije civilnog društva koje se bave pravima žena imaju ključnu ulogu u pružanju podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja“, navodi se u Izvještaju.
Iz EK su ukazali da je pravni okvir potrebno dodatno uskladiti sa Istanbulskom konvencijom i Direktivom Evropske unije (EU) o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
Oni su podsjetili da je izmjenama Krivičnog zakonika postignuto preciznije definisanje prekršaja i krivičnih djela koja se odnose na nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
Iz EK su konstatovali i da je Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo standardne operativne procedure za postupanje tužilaštva u slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja, u skladu sa izmijenjenim Krivičnim zakonikom Crne Gore, relevantnim odredbama Istanbulske konvencije i Direktivom EU o pravima žrtava.
„Ove smjernice već daju pozitivne rezultate u unapređenju načina na koji tužilaštvo postupa i kvalifikuje slučajeve rodno zasnovanog nasilja“, navodi se u Izvještaju.
Sa druge strane, kako se ističe, kazne su i dalje blage u većini slučajeva rodno zasnovanog nasilja i često se izriču blizu zakonskog minimuma.
U Izvještaju se navodi i da je potrebno obezbijediti adekvatno i održivo finansiranje specijalizovanih usluga za žene žrtve nasilja.
„Potrebno je i sistematsko prikupljanje i analiza podataka među različitim institucijama, kao i usklađeno sprovođenje politika“, kaže se u dokumentu.
Kako se dodaje, hitno je potrebno djelovati i u oblasti opštih preventivnih mjera i obuke stručnih radnika.
„Zemlji i dalje nedostaju krizni centri i jasne procedure za reagovanje u slučajevima seksualnog nasilja, zbog čega preživjele osobe ostaju bez adekvatne podrške“, kaže se u Izvještaju.
