Vještačka inteligencija najprije će zamijeniti zanimanja u IT sektoru, marketingu, dizajnu i finansijama, dok se profesije poput ljekara, zanatlija, nastavnika i psihologa i dalje smatraju otpornim na automatizaciju – pokazuje regionalno istraživanje o odnosu Generacije Z prema AI, prenosi Kossev.
Foto: Ilustracija/Pixabay Kako navode mladi uzrasta od 16 do 28 godina, poslovi koji se zasnivaju na praktičnim vještinama i stručnosti teže mogu biti zamijenjeni, dok su digitalne profesije izloženije promjenama.
Istovremeno, više od polovine ispitanika izražava zabrinutost da bi vještačka inteligencija mogla negativno uticati na ljude – učiniti ih manje inteligentnim, izolovanijim i sličnijim jedni drugima. Kao najveći rizik, osim gubitka radnih mjesta, navodi se i „propadanje ljudskog bića“, odnosno slabljenje kritičkog razmišljanja, kreativnosti i individualnosti.
U Srbiji, prema rezultatima istraživanja, gotovo 80 odsto mladih koristi AI kao dio svakodnevice, dok je skoro polovina koristi svakodnevno. Ipak, povjerenje u informacije koje pružaju AI alati ostaje ograničeno – samo trećina ispitanika im u potpunosti vjeruje, dok ostali informacije dodatno provjeravaju.
Podaci pokazuju i da je u Srbiji izraženija zabrinutost zbog posljedica razvoja vještačke inteligencije u odnosu na region. Čak 58 odsto ispitanika brine zbog zamagljene granice između stvarnog i AI-generisanog sadržaja, dok 51 odsto strahuje od gubitka radnih mjesta.
Među čestim brigama su i smanjenje ljudskog kontakta i empatije, kao i potencijalni negativni efekti na mentalno zdravlje.
Istraživanje „Alat, igračka ili trojanski konj? Pogled Generacije Z na AI“ sproveli su McCann Beograd i UM Beograd, a obuhvatilo je sedam tržišta u regionu.
