Od 2020. godine za funkcionerske naknade iz državnog budžeta je isplaćeno najmanje 6,9 miliona eura.
Od toga je od izbora Vlade Dritana Abazovića krajem aprila 2022. isplaćeno više od 2,2 miliona eura, podaci su Ministarstva finansija dostavljeni Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputila je prije tri godine inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o zaradama u javnom sektoru, a Centar za građansko obrazovanje (CGO) februara 2022. Skupštini predlog mjera u cilju ograničavanja ovih benefita.
Odgovore nijesu dobili.
Ove naknade su se prošle godine kretale od 1.100 i do 3.700 eura mjesečno , saopšteno je iz Ministarstva finansija za RSE.
Osim poslanika i drugi funkcioneri imaju zakonsko pravo na godišnju nadoknadu u visini zarade koju su primali u posljednjem mjesecu prije prestanka imenovanja. Naknada se može produžiti za još toliko ukoliko funkcioner, u međuvremenu, stiče pravo na penziju.
„Političke elite jedu sve u ovoj državi, pa i kroz funkcionerske naknade dobrim dijelom državnu kasu“ , kazala je za RSE Ines Mrdović, poručujući da je „nesporno javni interes“ da Ustavni sud o tome što prije odluči.
Čak 82 odsto građana smatra da ovu vrstu benefita treba ukinuti, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja CGO i agencije Damar iz februara 2022.
„Pokazalo se da sve partijske razlike nestaju kad treba da se štiti lični interes, pa poslanici složno ćute na ovu temu“, kazao je predstavnik CGO Vasilije Radulović, komentarišući nepostupanje Skupštine po njihovoj inicijativi.
Koliko će se novca iz državne kasne odliti za naknade funkcionera direktno zavisi od broja imenovanja i razrješenja.
CGO je nedavno analizirao imenovanja i razrješenja u tehničkim mandatima tri posljednja crnogorska premijera – Duška Markovića, Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića.
Sve ove Vlade su vršile imenovanja i razriješanja funkcionera, a to se najmanje bilježi u Vladi Krivokapića, slijedi Vlada Markovića, a najvše ih je bilo u Vladi Abazovića.
