Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je sve jedinice lokalne samouprave da na svojim zvaničnim internet stranicama objave potpune biografije predsjednika opština, uključujući podatke o obrazovanju, kao i da sprovedu sistematsku provjeru obrazovnih isprava svih zaposlenih.
Viša pravna savjetnica u CGO-u Snežana Kaluđerović saopštila je da je ta nevladina organizacija analizirala javno dostupne podatke o obrazovnim profilima predsjednika svih 25 jedinica lokalne samouprave u Crnoj Gori – 23 opštine, Glavnog grada i Prijestonice.
Ona je navela da su te podatke analizirali na osnovu informacija objavljenih na zvaničnim internet stranicama lokalnih samouprava, kao i drugih javno dostupnih izvora.
Analiza, kako je rekla Kaluđerović, pokazuje da većina predsjednika opština ima završeno visoko obrazovanje, ali i da transparentnost njihovih biografija nije ujednačena, dok u pojedinim slučajevima javnosti nijesu dostupni ni osnovni podaci o obrazovanju.
„Kao i u prethodnoj analizi obrazovnih profila članova Vlade i poslanika, CGO naglašava da formalno visoko obrazovanje nije zakonski uslov za obavljanje funkcije predsjednika opštine“, kaže se u saopštenju.
Međutim, kako je navela Kaluđerović, građani imaju pravo na potpune, tačne i provjerljive informacije o kvalifikacijama osoba kojima su povjerili upravljanje lokalnim zajednicama i raspolaganje javnim resursima.
Ona je kazala da, od 25 predsjednika opština, 20 ima završeno visoko obrazovanje, bilo da je riječ o osnovnim, specijalističkim ili master studijama.
„Dva predsjednika opština imaju završenu višu, odnosno strukovnu školu, koja ne predstavlja univerzitetski nivo obrazovanja, a dva imaju završenu srednju školu“, navela je Kaluđerović.
Ona je rekla da za predsjednika Opštine Rožaje Rahmana Husovića nije pronađen nijedan javno dostupan podatak o obrazovanju.
„Posmatrano prema oblastima obrazovanja, najzastupljeniji su pravni i ekonomski fakulteti, koje je završilo ili na kojima se školovalo gotovo polovina predsjednika opština“, kaže se u saopštenju.
Kauluđerović je navela da slijede tehničke, prirodne, medicinske i društveno-humanističke oblasti, uključujući elektrotehniku, mašinstvo, geodeziju, biotehniku, medicinu, politikologiju, filozofiju i strane jezike.
„Osam predsjednika opština (32 odsto) ima završene magistarske, specijalističke ili doktorske studije, uključujući jednog doktora nauka iz oblasti elektrotehnike i jednog doktoranta ekonomskih nauka“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je deset predsjednika opština (40 odsto) steklo diplomu, u cjelini ili djelimično, na visokoškolskim ustanovama van Crne Gore, najčešće u Srbiji i Bosni i Hercegovini, ali i na Kosovu, kao i u Hrvatskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.
Kaluđerović je rekla da analiza pokazuje da četiri opštine ne objavljuju podatke o obrazovanju svojih predsjednika na zvaničnim internet stranicama.
„Riječ je o Mojkovcu, Petnjici i Plužinama, dok za predsjednika Opštine Rožaje podaci nijesu pronađeni ni na jednom javno dostupnom izvoru“, navela je Kaluđerović.
U slučaju Opštine Plav, kako je kazala, podaci nijesu dostupni na zvaničnom sajtu opštine, već samo na posebnoj internet stranici predsjednika opštine.
„CGO cijeni da bi objavljivanje potpunih biografija, uključujući podatke o formalnom obrazovanju, trebalo da bude minimum standarda transparentnosti svake lokalne samouprave“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se ovi nalazi nadovezuju na raniju inicijativu CGO-a upućenu svim predsjednicima opština da, u skladu sa članom 72 Zakona o lokalnoj samoupravi, pokrenu sistematsku provjeru personalnih dosijea svih zaposlenih u organima lokalne uprave i javnim preduzećima radi utvrđivanja vjerodostojnosti obrazovnih isprava na osnovu kojih su zasnovali radni odnos.
„CGO je tada podsjetio da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) još u maju 2024. godine formiralo Međuresorsku radnu grupu za provjeru obrazovnih isprava, dok Vladina komisija već sprovodi provjere hiljada sumnjivih diploma na državnom nivou“, kaže se u saopštenju.
Kaluđerović je rekla da je zato CGO predložio da opštine uspostave saradnju sa Ministarstvom radi verifikacije diploma, formiraju posebne komisije ili radne grupe za provjeru personalnih dosijea i redovno obavještavaju javnost o rezultatima tih provjera.
U CGO-u, kako je navela, smatraju da bi rezultate tih postupaka trebalo objediniti u javno dostupan registar provjerenih obrazovnih isprava, uz obavezu pokretanja odgovarajućih postupaka u svim slučajevima u kojima se utvrde nepravilnosti ili nezakonitosti.
Prema riječima Kaluđerović, problem nije u tome koji nivo formalnog obrazovanja imaju predsjednici opština, već u tome da javnost mora imati mogućnost da provjeri podatke o njihovim kvalifikacijama.
U CGO-u, kako je navela, smatraju da nedostatak sistemske provjere obrazovnih isprava može imati višestruke negativne posljedice, od narušavanja kvaliteta javne uprave i jednakih uslova zapošljavanja, do slabljenja povjerenja građana do slabljenja integriteta lokalnih institucija.
„Zato CGO poziva sve jedinice lokalne samouprave da na svojim zvaničnim internet stranicama objave potpune i ažurne biografije predsjednika opština, uključujući podatke o obrazovanju, kao i da sprovedu sistematsku provjeru obrazovnih isprava svih zapošljenih u saradnji sa MPNI, uz redovno informisanje javnosti o rezultatima tih provjera“, kaže se u saopštenju.
Kaluđerović je poručila da povjerenje u lokalnu samoupravu počinje od transparentnosti.
„Ako građani ne mogu provjeriti ni osnovne podatke o kvalifikacijama onih koji upravljaju njihovim opštinama, teško je očekivati puno povjerenje u institucije koje predstavljaju“, navodi se u saopštenju.
