„Na osnovu komparativne analize rezultata može se iznijeti opšti zaključak da je u 2025. godini došlo do poboljšanja stanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju“, navodi se u izvještaju.
Takođe upozorava se da su i dalje izražena rizična ponašanja vozača i pješaka, zbog čega je potreban snažniji i sistematičniji pristup upravljanju bezbjednošću saobraćaja.
U izvještaju se navodi da uprkos određenom padu prekoračenja dozvoljene brzine, taj problem i dalje predstavlja jedan od ključnih uzroka ugrožavanja bezbjednosti na putevima. Posebno zabrinjava podatak da korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje bilježi kontinuirani rast.
„Upotreba mobilnog telefona tokom vožnje bilježi snažan i kontinuiran rast, što dodatno povećava rizik od saobraćajnih nezgoda usljed ometanja pažnje vozača“, upozorava se u izvještaju.
Osim toga u izvještaju se ističe da se stanje bezbjednosti više ne može procjenjivati samo kroz broj poginulih ili broj saobraćajnih nezgoda, već kroz čitav niz pokazatelja koji ukazuju na ponašanje učesnika u saobraćaju i efikasnost sistema.
Tokom prošle godine u Crnoj Gori je bilo registrovano više od 313.000 vozila, dok je na graničnim prelazima evidentirano 7.395.356 prelazaka vozila, što predstavlja rast od tri odsto u odnosu na 2024. godinu.
Najveći promet zabilježen je na graničnim prelazima Sukobin, Dobrakovo, Božaj, Debeli Brijeg i Dračenovac.
Najviše registrovanih vozila nalazi se u Podgorici – skoro 100.000, zatim u Nikšiću, Baru, Budvi i Bijelom Polju.
U 2025. godini prvi put su izdate 8.224 vozačke dozvole, dok je ukupno u Crnoj Gori evidentirano više od 333.000 izdatih vozačkih dozvola.
Jedan od zabrinjavajućih podataka odnosi se na starost vozila. Prosječna starost kompletnog voznog parka u Crnoj Gori iznosi 17,06 godina, dok su putnička vozila u prosjeku još starija – 17,57 godina.
Samo 5,5 odsto automobila mlađe je od šest godina, dok je čak 84,32 odsto vozila starije od deset godina.
Najstariji vozni park evidentiran je u Andrijevici, Šavniku, Plavu i Plužinama, dok su najmlađa vozila registrovana u Budvi, Tivtu, Kotoru i Podgorici.
U Izvještaju se potvrđuje ono na šta građani godinama ukazuju – ljetnja turistička sezona značajno opterećuje putnu infrastrukturu. Kako se navodi, priliv stranih vozila tokom turističke sezone izaziva velike gužve, usporava saobraćaj i dovodi do povremenih saobraćajnih kolapsa, posebno na primorju, ali i u većim gradovima poput Podgorice i Nikšića. Dodatni problem predstavlja nedostatak parking prostora u urbanim i turističkim centrima.
U dokumentu se ocjenjuje da veliki dio crnogorske putne infrastrukture više ne odgovara savremenim bezbjednosnim standardima niti obimu saobraćaja kojem je svakodnevno izložen.
Analizirani su i pokazatelji rada hitnih medicinskih službi. Prosječno vrijeme odziva hitne pomoći u Crnoj Gori iznosilo je 11 minuta i 57 sekundi.
Najduže vrijeme odziva zabilježeno je u Gusinju – više od 48 minuta, zatim na Žabljaku, u Plavu i Plužinama, dok su najbrže reagovale ekipe u Petnjici, Tivtu i Podgorici.
Vlada je zadužila Ministarstvo unutrašnjih poslova MUP da u saradnji sa Ministarstvom prosvjete,nauike i inovacija MPNI unaprijedi sistem rada auto-škola, donese nedostajuće podzakonske akte koji regulišu polaganje vozačkih ispita i licenciranje ispitivača, kao i da kroz pojačan inspekcijski nadzor kontinuirano kontroliše zakonitost i kvalitet rada auto-škola.
