NATO: Nova ruska ofanziva u Ukrajini

NATO: Nova ruska ofanziva u Ukrajini

Grad Bahmut na istoku Ukrajine bio je suočen sa jakom artiljerijskom vatrom dok je šef NATO-a podržao izveštaje lokalnih zvaničnika da je počela nova velika ruska ofanziva, nekoliko dana pre prve godišnjice invazije Moskve.

Ukrajinski branioci, koji su već izdržali mesecima, bili su spremni za nove kopnene napade, saopštili su u ponedeljak ukrajinski vojni zvaničnici, piše Rojters.

Položaji u Bahmutu su utvrđeni i dozvoljeno je ulazak samo ljudima sa vojnom ulogom, dok bi svi civili koji bi i dalje želeli da napuste grad morali da odolevaju nadolazećoj vatri, rekao je u ponedeljak zamenik komandanta bataljona.

Bahmut je glavni cilj ruskog predsednika Vladimira Putina, a njegovo zauzimanje bi Rusiji dalo novo uporište u regionu Donjecka i retku pobedu posle meseci neuspeha.

Regioni Donjecka i Luganska čine Donbas, industrijsko srce Ukrajine, koje je sada delimično okupirala Rusija koja želi potpunu kontrolu.

„Vidimo kako oni šalju više trupa, više oružja, više sposobnosti“, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg novinarima u Briselu, rekavši da je to početak nove ofanzive.

Ruski napad na Bahmut predvodili su plaćenici Vagnerove grupe, koji su ostvarili male, ali stabilne dobitke. Obnovljeno rusko bombardovanje učinilo je tamošnju situaciju još zaoštrijom.

„Grad, gradska predgrađa, ceo perimetar i u suštini ceo pravac Bahmut i Kostjantinovka su pod ludim, haotičnim granatiranjem“, rekao je u ponedeljak Vladimir Nazarenko, zamenik komandanta ukrajinskog bataljona Svoboda.

„Hvala svakom našem vojniku koji sprečava okupatore da opkoli Bahmut… i koji drže naše ključne pozicije na frontu“, rekao je predsednik Vladimir Zelenski u večernjem obraćanju.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove trupe napredovale nekoliko kilometara duž linije fronta, ne precizirajući gde.

Ukrajinska vojska prijavila je rusko granatiranje duž cele linije fronta i rekla da je 16 naselja bombardovano u blizini Bahmuta. Rečeno je da su tokom proteklog dana njene snage odbile napade u blizini Bahmuta, kao i napade u oblastima Harkova, Luganska i Zaporožja.

Ukrajinski guverneri Luganska i Donjecka nedavno su saopštili da je počela predviđena ruska ofanziva. Guverner Luganska Sergej Haidai rekao je da su ruske snage napale Bilogorivku sa svih strana u ponedeljak pre zore.

Rojters nije bio u mogućnosti da nezavisno proveri izveštaje sa ratišta.

Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava saopštila je u ponedeljak da je od ruske invazije 24. februara zabeležila 7.199 smrtnih slučajeva i 11.756 ranjenih civila, uglavnom od granatiranja i raketnih i vazdušnih udara. Međutim, veruje se da je stvarna cifra daleko veća.

Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, u, kako kaže, „specijalnoj vojnoj operaciji“ za „denacifikovanje“ zemlje i zaštitu onih koji govore ruski. Zapadni lideri kažu da to nije bilo ništa drugo do otimanje zemlje.

Predsednik Moldavije optužio je u ponedeljak Rusiju da planira da iskoristi strane sabotere da sruši njeno vođstvo i da ga iskoristi u ratu protiv Ukrajine.

Zelenski je rekao prošle nedelje da je njegova zemlja otkrila plan ruske obaveštajne službe „za uništenje Moldavije“. Nekoliko dana kasnije vlada zemlje koja se graniči sa Ukrajinom i Rumunijom podnela je ostavku.

Rusija je prošle godine negirala da želi da interveniše u Moldaviji nakon što su vlasti u Pridnjestrovlju, otcepljenom regionu koji je opstao tri decenije uz podršku Moskve, rekle da su bile meta niza napada.

Portparol Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi rekao je u ponedeljak da izveštaji o zaveri nisu nezavisno potvrđeni, ali da su „duboko zabrinjavajući” i „sigurno ne van granica ruskog ponašanja”.

S obzirom da Ukrajina očajnički traži još oružja, ministri odbrane nekoliko zemalja NATO saveznika Kijevu sastaće se u utorak u Nemačkoj kako bi razgovarali o mogućoj daljoj vojnoj pomoći.

Uoči sastanka, najviši ukrajinski general i najviši komandant američke vojske u Evropi razgovarali su u telefonskom razgovoru o vojnoj pomoći i obuci. Ukrajina kaže da su joj potrebni borbeni avioni i rakete dugog dometa.

Stoltenberg je rekao da očekuje da će se razgovarati o pitanju aviona, ali da je Ukrajini sada potrebna podrška na terenu.

Izvor iz NATO-a rekao je da će povećati ciljeve za gomilanje municije jer je Kijev prožimao granate mnogo brže nego što zapadne zemlje mogu da proizvedu.

„Trenutna stopa trošenja municije u Ukrajini je mnogo puta veća od naše trenutne stope proizvodnje“, rekao je Stoltenberg novinarima.

Čak i pre ruske invazije na Ukrajinu, mnoge zemlje NATO nisu uspele da ispune ciljeve alijanse za gomilanje municije, pošto su zvaničnici smatrali da su ratovi na iscrpljivanje sa velikom artiljerijom stvar prošlosti.

Ali tempo isporuke Ukrajini, gde kijevske trupe ispaljuju do 10.000 artiljerijskih granata dnevno, iscrpio je zalihe Zapada.