Brodovi bez mornara kreću u luku na talasu veštačke inteligencije

Brodovi bez mornara kreću u luku na talasu veštačke inteligencije

Bilo da se radi o jahtama za razonodu ili dubokomorskim teretnim brodovima, navigaciona pomoć i autonomija podržana veštačkom inteligencijom pomažu kapetanima da isplove za zalaske sunca ili se jednostavno privezuju u luci bez ogrebotina.

Na sajmu CES tehnologije u Las Vegasu, graditelji brodova stavljaju veliki fokus na tehnologije i veštačku inteligenciju koji olakšavaju i jahti za vikend i iskusnim jedriličarima da se upute na more.

„Na vodi ima vetra, struje, ponekad talasa, čamac ne ostaje na mestu, uvek morate da nadoknadite“, rekao je Johan Inden, predsednik pomorskog poslovanja u švedskoj kompaniji Volvo Penta.

Više od deset godina, čamci kompanije su pomagali pomorcima da manevrišu koristeći jednostavan džojstik koji drži brod na poziciji ili ga oštro gura udesno ili ulevo.

Volvo Penta je 2018. godine predstavio prototip koji je bio sposoban da čamac pristane sam, ali kupci nisu bili spremni da parkiraju svoje brodove jednim pritiskom na dugme, rekao je Inden.

Umesto toga, kompanija je razvila sistem za pomoć pri pristajanju „koji kapetanu daje određeni nivo kontrole“ prilikom vezivanja čamca, trenutak „koji ostaje jedan od najstresnijih u plovidbi“.

Generalno, ideja je da se poboljša „bezbednost, udobnost, opuštanje“ i na kraju da se plovidba učini dostupnijim, rekao je on.

Prototip čamca američke kompanije Brunsvik nudi najbolju putanju za ulazak u luku, izbegavanje sudara i pronalaženje raspoloživih mesta za pristajanje čamca i obavlja posao bez ljudske intervencije.

Još jedan softverski program, koji nudi Hiundai Avikus, može pomoći da se maksimalno poveća zadovoljstvo na moru.

Jedno podešavanje će osigurati da je čamac idealno pozicioniran za sunčanje ili će pronaći najbolje mesto za uživanje u zalasku sunca i stići tamo na vreme da ga vidite.

Cilj je, prema rečima izvršnog direktora kompanije Karla Johansona, da se obezbedi ušteda goriva, bezbednost i „bezumni mir“.

Za trgovačke moreplovce, autonomna plovidba je u fazi testiranja.

U Norveškoj autonomni električni teretni brod od prošle godine prevozi đubrivo od fabrike do luke, sa ciljem da se smanji saobraćaj kamiona.

Dok je u Japanu, automatizovani trajekt pune veličine je u funkciji između dva ostrva od prošle godine, ali za sada sa posadom na brodu.

Ako stvarnost brodova u potpunosti bez ljudskih mornara ostane neuhvatljiva, mnogi alati za navigaciju mogu pružiti dragocenu pomoć, u lukama ili da izračunaju najbolju rutu prema vremenu.

Putovanje vođeno kompjuterom „pruža mnogo pouzdaniji prevoz“, rekao je Džon Kros sa Univerziteta Memorijal u Kanadi.

HD Hiundai, koji je na CES-u predstavio projekat prikupljanja i analize podataka o otpremi, rekao je da će njegov softver usporiti brzinu broda ako je odredišna luka zakrčena, čime se smanjuje potrošnja goriva.

Alati za autonomiju takođe mogu biti korisni za pomoć pri održavanju praćenjem stanja motora ili propelera.

Dugoročno, cilj kompanija je da „smanje broj članova posade“, rekao je Džon Kros. Oni to mogu videti kao način da uštede novac, ali i da smanje rizik jer su nesreće na brodu i dalje česte.

To je takođe način suočavanja sa starenjem profesionalnih pomoraca i poteškoćama u zapošljavanju.

Rastu rada na autonomnoj plovidbi nedavno je pomogla odluka Međunarodne pomorske organizacije (IMO) da radi na postavljanju pravila, rekao je Rudi Negenborn sa Univerziteta Delft u Holandiji.

I dalje je zabranjeno upravljanje autonomnim čamcem u međunarodnim vodama, a novi propisi se ne očekuju pre 2028. godine.

Tehnologije takođe treba poboljšati da bi se poboljšala bezbednost, smanjila potrošnja energije i odredili koji su najbolji senzori i šta da se radi ako pokvare, rekao je Negenborn.

U svakom slučaju, „uvek će negde biti ljudi“, rekao je on. Bilo da je to mornar koji prati kompjuter na brodu ili nadzornik na kopnu koji upravlja nekoliko čamaca.