Američki senat glasa za ukidanje mjere iz 2002. kojom je odobren rat u Iraku

Američki senat glasa za ukidanje mjere iz 2002. kojom je odobren rat u Iraku

Senat je u srijedu glasao za ukidanje rezolucije koja je dala zeleno svijetlo za invaziju na Irak 2003. godine, pokušaj da se vrati osnovna ratna moć Kongresu iz Bijele kuće 20 godina nakon ovlašćenja za koje mnogi sada kažu da je greška.

Smrt u Iraku se procijenjuje na stotine hiljada, a skoro 5.000 američkih vojnika je ubijeno u ratu nakon što je administracija predsednika Džordža V. Buša lažno tvrdila da Sadam Husein skladišti oružje za masovno uništenje.

„Ovo tijelo je požurilo u rat“, rekao je senator iz Virdžinije Tim Kejn, demokrata koji se godinama zalagao za ukidanje ovlašćenja. Rat je imao „ogromne posljedice“, rekao je Kejn.

Senatori su glasali sa 66 prema 30 za ukidanje mere iz 2002, kao i odobrenja iz 1991. kojim je sankcionisan Zalivski rat predvođen SAD. Ne bi se očekivalo da će ukidanje, ako bude usvojeno od strane Predstavničkog doma, uticati na trenutno raspoređivanje vojske. Ali poslanici obe stranke sve više nastoje da povrate ovlašćenja Kongresa u vezi sa američkim vojnim udarima i raspoređivanjem, a neki poslanici koji su glasali za rat u Iraku pre dve decenije sada kažu da je to bila greška.

„Amerikanci žele da vide kraj beskrajnih bliskoistočnih ratova“, rekao je lider većine u Senatu Čak Šumer, dodajući da je usvajanje ukidanja „neophodan korak da se ovi ogorčeni sukobi potpuno ostave iza nas“.

Pristalice, uključujući skoro 20 republikanskih senatora, kažu da je ukidanje ključno za sprečavanje budućih zloupotreba i da bi se učvrstilo da je Irak sada strateški partner Sjedinjenih Država. Protivnici kažu da bi ukidanje moglo da projektuje slabost jer se SAD i dalje suočavaju sa sukobom na Bliskom istoku.

„Naši neprijatelji teroristi ne prekidaju svoj rat protiv nas“, rekao je lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel, koji se kod kuće oporavlja od pada ranije ovog meseca i propustio je glasanje. „Kada rasporedimo naše pripadnike u opasnost, moramo da im pružimo svu podršku i zakonska ovlašćenja koju možemo.

Budućnost ukidanja je manje izvesna u Predstavničkom domu, gde se 49 republikanaca pridružilo demokratama u podršci sličnom zakonu pre dve godine. Predsedavajući Predstavničkog doma Kevin Mekarti, R-Kalifornija, sugerisao je da je spreman da podrži ukidanje, iako se prethodno tome protivio, ali poslanik Majkl Mekol iz Teksasa, republikanski predsedavajući Komiteta za spoljne poslove Predstavničkog doma, nagovestio je da bi želeo da umesto toga zamenite ga nečim drugim. Ali nije jasno šta bi to bilo.

Kejn i Tod Jang, R-Ind., koji su zajedno vodili napore, rekli su da veruju da snažno dvopartijsko glasanje šalje snažnu poruku Amerikancima koji veruju da njihov glas treba da se čuje o pitanjima rata i mira.

Administracija predsednika Donalda Trampa navela je ratnu rezoluciju iz 2002. u Iraku kao deo svog pravnog opravdanja za napad američke bespilotne letelice 2020. u kojem je ubijen iranski general Kasim Sulejmani, ali dve rezolucije o ratnim silama su inače retko korišćene kao osnova za bilo kakvu predsedničku akciju. Oko 2.500 američkih vojnika ostaje u Iraku na poziv iračke vlade i pomaže i savetuje lokalne snage.

Odvojeno odobrenje iz 2001. za globalni rat protiv terorizma ostaće na snazi prema zakonu, za koji je predsednik Džo Bajden rekao da će ga podržati.

Glasovi u oktobru 2002. da se Bušu daju široka ovlašćenja za invaziju na Irak bili su odlučujući trenutak za mnoge članove Kongresa dok je zemlja raspravljala o tome da li je vojni udar opravdan. SAD su tada već bile u ratu u Avganistanu, zemlji koja je bila domaćin zaverenicima Al Kaide odgovornim za napade 11. septembra 2001, u čemu Irak nije igrao nikakvu ulogu.

Bušova administracija je prikupila podršku među članovima Kongresa i američkom javnošću za invaziju na Irak promovišući ono što se pokazalo lažnim obaveštajnim podacima koji su tvrdili da Sadam ima oružje za masovno uništenje. Nakon početne invazije u martu 2003. godine, američke kopnene snage su brzo otkrile da su optužbe o programima nuklearnog ili hemijskog oružja neosnovane.

Američko svrgavanje iračkih snaga bezbednosti izazvalo je brutalnu sektašku borbu i nasilne kampanje islamskih ekstremističkih grupa u Iraku. Bombaški napadi na automobile, atentati, mučenje i kidnapovanje godinama su postali deo svakodnevnog života.

Neki senatori GOP-a koji se protive ukidanju, uključujući Mekonela, izrazili su zabrinutost zbog nedavnih napada na američke trupe u Siriji. U napadu dronom prošle nedelje ubijen je američki izvođač i ranjen pet vojnika i još jedan izvođač, a zatim je u raketnom napadu ranjen još jedan pripadnik. Veruje se da su za napade odgovorni militanti koje podržava Iran.

Bajden i njegova administracija su tvrdili da ukidanje neće uticati na bilo kakav odgovor Iranu. Sekretar odbrane Lojd Ostin i general vojske Mark Mili, predsednik Združenog načelnika štabova, rekli su na saslušanju u Senatu prošle nedelje da su američke trupe ovlašćene da se zaštite i odgovore na napade, uključujući i prema članu 2. Ustava, koji daje predsednik ovlašćenje da štiti trupe.

Odbijanje Mekonela dolazi usred rastućeg raskola u Republikanskoj stranci po pitanju uloge SAD na Bliskom istoku, pri čemu neki ponavljaju Trampovu poruku „Amerika na prvom mestu“ da se zalažu protiv vojne intervencije u inostranstvu. Drugi republikanci su zabrinuti da Kongres daje previše slobode predsedniku u pitanjima rata.

„Mislim da je mnogo pouka naučeno u poslednjih 20 godina“, rekao je Jang, senator Indijane koji je vodeći republikanski sponzor ukidanja. On je rekao da oni koji podržavaju zakon „žele da osiguraju da američki narod može da nas pozove na odgovornost, umesto da delegiraju te važne ovlasti izvršnoj vlasti, a zatim da žale zbog nesvesne mudrosti izvršne vlasti ako stvari ne budu dobro“.