Nakon sedam napada na teretne brodove u blizini Rumunije i Bugarske, članica NATO-a, prošlog mjeseca, vojni savez na čelu sa Sjedinjenim Državama saopštio je da će rasporediti avione za pomorsko patroliranje, radare i dronove kako bi ojačao svoje istočno krilo u Crnom moru.
Tri dana kasnije, 23. oktobra, pogođen je još jedan brod, neposredno izvan rumunskih teritorijalnih voda. Prošle sedmice grčki kontejnerski brod potopljen je pomorskim dronovima u isključivoj ekonomskoj zoni Bugarske.
Napadi koji ne jenjavaju pokazuju kako sve intenzivniji pomorski sukob između Rusije i Ukrajine prerasta u ozbiljan izazov za NATO u Crnom moru, ostavljajući njegove priobalne članice, poput Rumunije i Bugarske, izloženim prijetnjama.
Vojni analitičari navode da gotovo ne sumnjaju da iza tih napada stoji Rusija. Prema ocjeni kompanije za pomorsku bezbjednost “Ambrey”, pomorski dron koji se vidi na snimku posljednjeg napada liči na jedan od ruskih modela.
“Mislim da je ovo nesumnjivo eskalacija”, rekao je Sidart Kaušal, viši istraživač londonskog instituta RUSI.
Rusija negira da dronovima gađa susjedne zemlje Ukrajine i tvrdi da evropske vlade zapravo podstiču eskalaciju rata u Ukrajini pružanjem vojne pomoći Kijevu.
Mnogi brodovi pogođeni u oktobru bili su usidreni u blizini ili su plovili ka važnom rumunskom kanalu koji Ukrajina koristi za izvoz, odnosno iz njega. Jedan brod nalazio se u rumunskim teritorijalnim vodama, dok je preostalih osam bilo u isključivim ekonomskim zonama Rumunije ili Bugarske.
Julija Joja, direktorka programa za Crno more pri vašingtonskom istraživačkom Institutu za Bliski istok, rekla je da Rusija prilikom izvođenja napada računa na nespremnost Zapada da dopusti eskalaciju sukoba.
“Riječ je o testiranju tih crvenih linija, uz punu svijest da ćemo učiniti sve što je moguće kako bismo preduzeli što manje mjera”, rekla je Joja, upoređujući situaciju sa upadima ruskih dronova u vazdušni prostor NATO-a prethodnih godina.
Zvaničnik NATO-a izjavio je da ruske aktivnosti usmjerene na odvraćanje članica Alijanse od pružanja podrške Ukrajini predstavljaju ozbiljnu bezbjednosnu prijetnju i da je posvećenost saveza odbrani svih njegovih članica, uključujući one na Crnom moru, “nepokolebljiva”.
Zvaničnik je naveo da postoji jasna potreba za isplativim sistemima za borbu protiv dronova, ali da se Alijansa već obavezala da će u narednih pet godina uložiti više od 40 milijardi dolara u razvoj i nabavku takvih kapaciteta.
Za Rumuniju je Crno more ključni pomorski put za trgovinu, ali i područje u kojem se nalazi njen projekat eksploatacije gasa iz podmorja “Neptun Deep”, zahvaljujući kojem bi naredne godine trebalo da postane najveći proizvođač gasa u Evropskoj uniji. Tom projektu se u avgustu približio pomorski dron.
Bukurešt je optužio Rusiju za “sistematske” napade na civilne brodove, ali se uzdržao od pripisivanja odgovornosti za pojedinačne napade, navodeći da su za to potrebni forenzički dokazi. Sofija nije direktno optužila Rusiju, ali je saopštila da se čini da joj neki od napada idu u prilog.
Napadi se događaju u trenutku kada Vašington preispituje svoje vojno prisustvo u Evropi, dok sve veću pažnju usmjerava na Kinu. SAD su prošle godine povukle 1.000 vojnika iz Rumunije.
“Ovo je trenutak u transatlantskim odnosima koji Putin vjerovatno želi da iskoristi”, rekao je visoki rumunski zvaničnik. “Pažnja Evropske unije i NATO-a je važna, a njihove snage trenutno su usmjerene ka sjeveru Evrope i baltičkim državama.”
Iako je NATO ojačao svoje “pojačano istureno prisustvo” u baltičkim državama i Poljskoj, Joja je rekla da isto nije učinio u Rumuniji, uprkos zahtjevima Bukurešta.
“Čini se da Brisel i Vašington još nijesu odlučili da li je Crno more u potpunosti obuhvaćeno obavezama NATO-a.”
Rumunski zvaničnik ukazao je na hitnu potrebu te zemlje za sistemima za presretanje vazdušnih ciljeva i radarima kako bi se suprotstavila prijetnjama. Joja je ocijenila da ograničena dostupnost jeftinog oružja za presretanje, dodatno pogoršana ratom u Iranu, predstavlja jedan od ključnih problema za Zapad.
Nagli porast broja napada na brodove u Crnom moru ozbiljno je ugrozio jedan od glavnih pravaca za izvoz žitarica i nafte koji koriste Rusija i Ukrajina.
Dvije strane su između maja i oktobra pogodile 317 trgovačkih i drugih brodova u Crnom i Azovskom moru, što je više nego četvorostruko povećanje u odnosu na 74 broda pogođena tokom prethodnih šest mjeseci, prema podacima Tomaša Alekse, višeg analitičara kompanije “Ambrey Analytics”.
Intenzitet napada varirao je uoči pete godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, koja će biti obilježena u februaru.
Ukrajina je tokom trećeg kvartala izvela 137 napada na brodove, u poređenju sa 92 ruska, dok je u oktobru Rusija pogodila 38 brodova, naspram pet ukrajinskih napada, saopštila je kompanija “Ambrey”.
Luke su pretrpjele velike štete u napadima, a izvoz je naglo opao, zbog čega su Rusija i Ukrajina prinuđene da traže alternativne izvozne pravce.
Rusija je u septembru preko Crnog i Azovskog mora izvezla svega 300.000 tona žitarica, u poređenju sa 4,74 miliona tona u istom mjesecu prošle godine, pokazuju ruski podaci o izvozu u koje je Rojters imao uvid.
Ukrajina je krajem jula obustavila rad svojih crnomorskih luka zbog ruskih napada, zbog čega je izvoz preusmjerila na rječne luke na Dunavu, a zatim preko rumunskog kanala Sulina i dalje na jug, kroz rumunski dio Crnog mora.
Čak i uz korišćenje tog alternativnog pravca, ukrajinski izvoz žitarica preko luka pao je na 810.000 tona u septembru, u poređenju sa 2,1 milion tona u istom mjesecu prošle godine, pokazuju vladini podaci.
Dodatno smanjenje izvoza ostaje glavni cilj Rusije, dok je testiranje NATO-a sporedni cilj, ocijenio je Andrij Riženko, vojno-pomorski analitičar i bivši visoki oficir ukrajinske ratne mornarice.
Prošlonedjeljni napad dogodio se u trenutku kada su se ministri odbrane i vojni zvaničnici Rumunije, Bugarske i Turske, koje su sve članice NATO-a i izlaze na Crno more, sastali u Sofiji kako bi razgovarali o situaciji.
Turski ministar odbrane, čija zemlja čeka odgovor Moskve i Kijeva na predlog ograničenog primirja na moru, iskoristio je sastanak da upozori Rusiju i Ukrajinu da ne izvode nove napade.
Turska kontroliše prolazak ratnih brodova kroz Bosfor i Dardanele u skladu sa Konvencijom iz Montrea.
Više zemalja, uključujući Egipat, Tursku i Indiju, založilo se za primirje na moru kako bi se spriječile posljedice poremećaja pomorskog saobraćaja, u trenutku kada su svjetske cijene goriva i žitarica naglo porasle.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je prošle subote da raste međunarodno interesovanje za ograničeno primirje.
Rusija je odbacila ideju o ograničenom primirju na moru, tvrdeći da bi ono omogućilo Kijevu predah.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je na moguće posljedice.
“Svi govore o dizelu, a zaboravljaju na žitarice. Za mjesec ili dva svi će početi da govore o poljoprivrednoj krizi”, rekao je prošlog mjeseca.
