Vozač autobusa u ruskom gradu Habarovsku na Dalekom istoku bio je prošlog mjeseca pod istragom nakon što se molio na autobuskoj stanici dok su putnici čekali u vozilu.
Muškarac, za kojeg se vjeruje da je migrant iz Centralne Azije, oslobođen je bilo kakve krivice nakon što je utvrđeno da je bio na pauzi. No, snimak njegove molitve izazvao je bijes na internetu u Rusiji.
Neki vjernici se mole na ulicama i trotoarima u Rusiji, koja je dom milionima muslimana, uključujući migrante iz Centralne Azije. No praksa molitve na ulici izaziva sve veće nezadovoljstvo u Rusiji, dok neprijateljstvo i nasilje prema muslimanskim migrantima raste.
Migranti iz Centralne Azije suočavaju se s pojačanim policijskim racijama, deportacijama i zlostavljanjem u Rusiji nakon smrtonosnog terorističkog napada na Krokus siti hol u martu 2024. godine. Nekoliko državljana Tadžikistana uhapšeno je zbog navodne umiješanosti u napad.
Kritičari kažu da je molitva na trotoarima, parkiralištima ili u javnom prevozu neobazriva pa čak i provokativna. No, vjernici tvrde da u mnogim dijelovima Rusije, uključujući Moskvu i Sankt Peterburg, nedostaje džamija. Muslimani takođe obavljaju molitvu pet puta dnevno, uključujući i tokom radnog vremena, što otežava odlazak u džamije.
U martu su vlasti u ruskom pacifičkom lučkom gradu Vladivostoku preduzele disciplinske mjere protiv još jednog vozača autobusa nakon što je na društvenim mrežama objavljen snimak na kojem se vidi kako se moli ispred svog vozila.
„Vozaču je savjetovano da za vjerske obrede potraži alternativne, više skrovite lokacije kako ne bi izazivao neugodnosti kod drugih“, navodi se u saopštenju gradskih vlasti Vladivostoka.
Pitanje muslimanskih migranata koji se mole na javnim mjestima pokrenuli su visoki ruski zvaničnici.
„Iako nemam ništa protiv islamskih molitvi, mislim da je prilično čudno kada neko u metrou raširi molitveni tepih ili kada vozač minibusa počne da se moli“, rekao je Valerij Fadejev, šef predsjedničkog savjeta za ljudska prava Rusije, savjetodavnog tijela, tokom posjete Uzbekistanu u oktobru.
Praksa molitve na ulici je podijeljeno pitanje čak i među muslimanima.
Prema islamu, vjernici mogu da se mole na mjestima poput parkova, aerodroma ili radnih mjesta ako su čista, ali treba da izaberu prikladno mjesto koje ne ometa druge. Postoje specifična mjesta gdje se molitva ne preporučuje, poput groblja i toaleta.
Adham Haidarzoda, istaknuti vjerski učenjak iz Tadžikistana, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da islam savjetuje vjernike da „izbjegavaju molitvu na putevima i na mjestima gdje ljudi hodaju i okupljaju se“.
Valentina Čupik, ruska aktivistkinja za ljudska prava, izrazila je zabrinutost da bi sve veći nadzor nad islamskim vjerskim praksama mogao dodatno stigmatizovati migrante iz Centralne Azije i podstaći diskriminaciju.
Čupik je upozorila da bijes na internetu zbog takvih incidenata često prelazi u stvarno neprijateljstvo, učvršćujući stereotipe i produbljujući društvene podjele.
Migranti iz Centralne Azije rekli su da se boje da bi molitva na ulici mogla izazvati negativne reakcije.
Daler, 34-godišnji taksista iz Tadžikistana koji je dao samo ime, rekao je da je vidio migrante kako se mole na ulicama ili „pored zgrada ili kontejnera za smeće“. Većina njih, kaže, su taksisti iz Tadžikistana, Uzbekistana ili Kirgistana koji se boje da će propustiti molitvu ako čekaju da stignu do džamije.
„To privlači pažnju i izaziva nezadovoljstvo prema migrantima“, rekao je Daler za RSE. „Poštujem pravo ljudi na vjersku slobodu, ali mislim da ne bismo trebali dolivati ulje na vatru neprijateljstva prema migrantima moleći se tamo gdje to smeta ljudima.“
Rasprava o javnoj molitvi nije ograničena samo na Rusiju.
Francuska je 2011. godine zabranila molitve na ulicama Pariza. Molitva na ulici postala je političko pitanje nakon protesta krajnje desnice.
U Velikoj Britaniji, ova praksa takođe izaziva kontroverze. Godine 2021. islamski poziv na molitvu s londonskog Tauer bridža izazvao je široku kritiku i onlajn raspravu o migracijama, uprkos tome što su organizatori imali zvaničnu dozvolu.
