Gotovo 500.000 ruskih vojnika poginulo je u ratu u Ukrajini otkako je Moskva u februaru 2022. godine krenula u invaziju te zemlje, saopštila je najveća obavještajna agencija Velike Britanije, prenosi BBC.
Ovu cifru iznijela je En Kist-Batler, direktorka Štaba za vladine komunikacije (Government Communications Headquarters, GCHQ).
Premda i Kijev i Moskva redovno objavljuju procjene broja poginulih neprijatelja, nerado govore o sopstvenim gubicima na frontu.
Međutim, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u februaru je rekao da je njegova zemlja izgubila 55.000 vojnika od 2022. godine.
BBC-jev servis vijesti na ruskom jeziku broji ruske ratne gubitke zajedno sa nezavisnim medijem Medijazone i grupom volontera. Lista se sastoji od imena i prezimena ljudi čije su pogibije mogle biti potvrđene iz zvaničnih izvještaja, medija, sa društvenih mreža, novopodignutih spomenika i sa grobova.
BBC je do sada tako potvrdio smrt 223.539 imenovanih vojnika i oficira koji su poginuli u rusko-ukrajinskom ratu na ruskoj strani.
Vjeruje se da je pravi broj poginulih daleko veći, a vojni stručnjaci sa kojima se BBC konsultuje smatraju da BBC-jev registar poginulih na ruskoj strani predstavlja između 45 i 65 odsto stvarnog broja poginulih.
Kist-Batler je u svom inauguracionom govoru u Blečli parku, uz broj ruskih žrtava, upozorila da je za Veliku Britaniju „prelomni trenutak“ jer Rusija „neprestano cilja“ kritičnu infrastrukturu širom te zemlje serijom špijunskih zavjera na britanskom tlu i, u skorije vrijeme, vođenjem neobjavljenog „hibridnog rata“ protiv Velike Britanije i drugih NATO država.
Po njenim riječima, Rusija napada „kritičnu infrastrukturu, demokratske procese, lance snabdijevanja i javno povjerenje“, a Kremlj negira te tvrdnje.
Kist-Batler je upozorila i da Rusija i Kina značajno investiraju u projekte u svemiru – i za mirnodopske i za ratne svrhe.
Štab za vladine komunikacije (GCHQ), kojim ona upravlja, najveća je britanska obavještajna, bezbjednosna i sajber agencija, prvenstveno odgovorna za prikupljanje i analizu obavještajnih podataka presretanjem elektronskih signala, komunikacija i podataka (SIGINT), kao i za informacionu sigurnost britanske vlade i Oružanih snaga.
Radeći zajedno sa MI5 (domaća bezbjednost) i MI6 (obavještajna služba koja djeluje u inostranstvu), GCHQ je specijalizovan za kriptografiju, sajber bezbjednost i praćenje komunikacija kako bi zaštitio zemlju od sajber napada, terorizma i neprijateljskih država.
GCHQ radi pod političkim nadzorom ministra vanjskih poslova.
