Koreni ovog projekta vode unazad, u vrijeme kada je američko ratno vazduhoplovstvo uvidjelo da njihova tradicionalna praksa obuke više ne može da odgovori na izazove koji dolaze. Decenijama su u SAD postojale „agresorske eskadrile“ — jedinice čiji je zadatak bio da simuliraju taktiku i manevre potencijalnih neprijatelja, dok su privatne kompanije obezbjeđivale stare avione za razne vrste simulacija. Taj model počeo je da puca po šavovima početkom 2010-ih, kada su Kina i Rusija uvele lovce pete generacije, a stare mašine jednostavno nisu mogle da vjerno reprodukuju mogućnosti novih protivničkih platformi.
Iz tog problema izrastao je projekat „Bandit“ — ideja da se razvije bespilotna letjelica sposobna da simulira savremene lovce, bombardere i krstareće rakete. Kompanija Blue Force Technologies prva je ponudila rješenje, kreirajući prototip YFQ-44 Grackle. Letjelica je bila skromnih dimenzija, ali proračunato razvijena (developirana) uz široke primjene komercijalnih komponenti, čime je projekat zadobio pažnju američkog ratnog vazduhoplovstva.
Sudbinski obrt dogodio se 2023. godine, kada Blue Force Technologies kupuje kompanija Anduril — jedan od najagresivnijih inovatora u oblasti veštačke inteligencije. S tim se mijenja i namjena letjelice. Od simulatora neprijatelja, Grackle postaje osnova za potpuno novu klasu borbenih dronova. Tako nastaje Fury — letjelica koja nije samo lutajući meta ili trenažna platforma, već pravi robotski lovac.
YFQ-44A Fury je upola manji od F-16, ali sa sposobnostima koje u pojedinim segmentima premašuju ljudsku fiziologiju. Njegova brzina dostiže skoro jedan mah, plafon leta čak 15.000 metara, a manevarske sposobnosti omogućavaju opterećenja od +4,5 do -9g — vrijednosti koje bi ljudski organizam teško podnio. Naoružan sa dvije rakete AIM-120 i sposoban da ponese raznovrsne module, od radara do izviđačkih sistema, Fury je koncipiran tako da simulira lovce pete generacije, ali i stelt krstareće rakete poput ruskog H-101.
Njegova najveća prednost, međutim, nije u performansama, već u autonomiji. Još prije ulaska u program NGAD, jedan operator mogao je da kontroliše čak osam letjelica. Sa poboljšanim algoritmima Andurila, ta brojka će se nesumnjivo povećavati. Osim toga, svaki Fury funkcioniše kao komunikacioni čvor, što omogućava da grupa dronova u vazduhu stvori sopstvenu mrežu — minijaturni borbeni internet koji omogućava razmjenu podataka u realnom vremenu.
Pentagon ovakve sisteme više ne doživljava kao komad skupe tehnike, već kao odgovor na zaključke iz rata u Ukrajini. Američki vojni stručnjaci su tokom protekle dvije godine došli do zajedničkog opšteg stajališta: budućnost ratova pripada platformama koje su brojne, jeftine, masovno proizvodljive i nezavisne od ljudskog faktora. U vremenu kada američko ratno vazduhoplovstvo ima manjak pilota, a moderni avioni zahtijevaju godine obuke, bespilotne letjelice predstavljaju logičan i nužan odgovor.
Otuda i plan američkog vazduhoplovstva da u narednih deset godina nabavi 200 lovačkih aviona F-47 i čak 1.000 dronova FQ-44 Fury. Za poređenje, ukupna ruska flota borbenih aviona — uključujući i modele koji su odavno prevaziđeni — broji oko 800 aparata. Upotreba Furyja u masovnim serijama mogla bi da stvori operativnu nadmoć koja bi u potpunosti promijenila odnos snaga u vazdušnom prostoru.
Program NGAD tako postepeno dobija svoju pravu formu: F-47 bi postao „mozak“ **cijelog sistema, dok bi Fury i slične letjelice bili „mišić“ — robotski nosači raketa, izviđači i lovci koji djeluju u jatu, pokriveni senzorima i povezani u jedinstvenu digitalnu mrežu. To **znači da će se u narednoj deceniji svaki potencijalni protivnik SAD suočavati ne samo sa jednim vrhunskim lovcem, već sa cijelom formacijom autonomnih platformi koje djeluju brže, oštrije i u koordinaciji koju ljudska posada jednostavno ne može da dostigne.
Sjedinjene Države, po svemu sudeći, više ne grade samo novi avion — grade novi koncept vazdušnog ratovanja, u kojem će mjesto pilota zauzeti algoritmi, a brojčanu nadmoć obezbjeđivaće masovna proizvodnja robota. Ako se ambicije Pentagona ostvare, svijet će već u bliskoj budućnosti ući u epohu u kojoj će ratove u nebu voditi mašine, a ne ljudi.
