Reorganizacija KFOR-a otvara prostor za veće prisustvo kosovske policije na ulicama, dok Srbi i dalje polažu nadu u prisustvo KFOR-a. Odluka NATO-a da postepeno smanji broj vojnika KFOR-a na Kosovu, zbog kako su ocijenili „stabilne situacije”, donijela je sve samo ne ohrabrenje Srbima na KiM.
Dok iz Alijanse tvrde da je u pitanju samo reorganizacija, sagovornici „Blica” upozoravaju da ova vijest budi osjećaj nesigurnosti, otvara prostor za veće prisustvo kosovske policije i šalje poruku da se misija polako, ali sigurno, priprema za konačan odlazak.
Politikolog sa Kosova Ognjen Gogić ocjenjuje da smanjenje broja vojnika KFOR-a nije ohrabrujuće i da se „niko ne raduje tome”. On navodi da Srbi na Kosovu i dalje imaju povjerenje u KFOR, ali da ih svakodnevno prisustvo misije ne umiruje na način koji bi značajno promijenio bezbjednosnu sliku.
Prema njegovim riječima, povlačenje KFOR-a u praksi znači jačanje prisustva kosovske policije na terenu, dok se glavni problemi Srba odnose na institucionalni pritisak, hapšenja i administrativne odluke, gdje KFOR nema direktnu ulogu.
S druge strane, istraživač studija bezbjednosti Nikola Vujinović smatra da NATO ne planira u skorije vrijeme da okonča misiju na Kosovu, već da se mijenjaju ključni akteri unutar same strukture KFOR-a, pri čemu sve veću ulogu ima Turska.
NATO je saopštio da je bezbjednosna situacija na Kosovu stabilna, što omogućava prilagođavanje i optimizaciju misije KFOR-a, uz postepeno smanjenje i reorganizaciju prisustva tokom naredne godine. Istaknuto je da će se promjene sprovoditi postepeno, uz mogućnost korekcije ukoliko se bezbjednosna situacija pogorša.
Podsjeća se da je KFOR na Kosovu prisutan od 1999. godine na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1244, sa zadatkom očuvanja mira i stabilnosti u regionu.
