Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar uputio je sa obilježavanja godišnjice „Oluje“ u Kninu poruku koja je daleko prevazišla uobičajenu retoriku kojom hrvatski zvaničnici govore o vojno-policijskoj operaciji iz avgusta 1995. godine.
Šušnjar, aktuelni član Vlade Andreja Plenkovića i ministar privrede Hrvatske, poručio je da je ta zemlja, ukoliko bude potrebno, spremna ne samo za nove „Oluje“, već i za – „uragane“. Njegovu izjavu prenio je i zagrebački „Večernji list“.
„Hrvatska će, i vidjeli ste ovdje demonstraciju ovu danas, biti spremna, ukoliko bude potrebe, imati i oluje i uragane“, rekao je Šušnjar.
U zemlji u kojoj se „Oluja“ slavi kao vojna pobjeda, takva formulacija može biti predstavljena kao metafora snage i vojne spremnosti. Međutim, za Srbe, koji su u avgustu 1995. godine u kolonama napuštali Krajinu, povezivanje naziva te operacije sa najavom nekog budućeg i još snažnijeg „uragana“ ima sasvim drugačije značenje.
„Večernji list“ navodi da je Šušnjar riječ „uragani“ upotrijebio aludirajući na „Oluju“ i spremnost Hrvatske da u budućnosti pokaže sličnu odlučnost.
Da nije riječ samo o istorijskoj reminiscenciji pokazuje nastavak Šušnjarovog govora. Hrvatski ministar je, neposredno poslije pominjanja „oluja i uragana“, poruku usmjerio prema ljudima koji se, kako je rekao, nalaze „iza ovih brda“.
„Ovo je podsjetnik na udaranje hrvatskih temelja, na najblistavije trenutke hrvatske prošlosti i na istinu. Na istinu koje moraju biti svjesni i oni koji iza ovih brda, iza naših leđa, su u posjeti ovih dana i koji su došli tamo ponovo da huškaju“, kazao je Šušnjar.
Nije imenovao na koga konkretno misli, ali je izjava data u danima kada su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i rukovodstvo Republike Srpske obilježavali stradanje Srba u „Oluji“, zbog čega je politička adresa Šušnjarove poruke teško mogla ostati neprimijećena, kako piše Politika.
Umjesto poruke pomirenja tri decenije poslije rata, ministar jedne države članice Evropske unije i NATO-a tako je sa mjesta proslave „Oluje“ upotrijebio upravo naziv te operacije kao simbol onoga za šta tvrdi da je Hrvatska spremna i u budućnosti – dodajući da, poslije „oluje“, može doći i „uragan“.
„Ja im poručujem da Hrvati nikada nisu napadali, nego su se branili. Hrvati nisu osvajali, nego oslobađali“, rekao je Šušnjar.
Posebnu težinu ovakvoj retorici daje činjenica da „Oluja“ za srpski narod nije meteorološka niti politička metafora.
Organizacija „Human Rights Watch“ je godinu dana nakon operacije navela da je oko 200.000 Srba izbjeglo ili bilo raseljeno neposredno poslije ofanzive, te dokumentovala ubistva civila, paljenje i uništavanje srpskih sela i imovine.
Upravo zbog toga Šušnjarova rečenica dobija mnogo ozbiljniju dimenziju od one koju joj pokušava dati dio hrvatske javnosti.
Kada ministar u aktuelnoj Vladi Hrvatske, na mjestu sa kojeg se proslavlja operacija poslije koje su kolone srpskih izbjeglica krenule ka Republici Srpskoj i Srbiji, kaže da je država spremna za nove „oluje“, pa čak i „uragane“, onda se postavlja pitanje gdje prestaje obilježavanje prošlosti, a počinje poruka koja se može shvatiti kao prijetnja za budućnost.
Umjesto da se 31 godinu poslije „Oluje“ govori o žrtvama, povratku izbjeglica, nestalima i trajnom pomirenju dva naroda, iz Knina je stigla poruka o novim „olujama i uraganima“.
I to ne od marginalnog političara, već od ministra privrede u Vladi Republike Hrvatske.
Ostaje i pitanje da li će na ovakvu retoriku jednog zvaničnika države članice Evropske unije i NATO-a reagovati institucije u Briselu i međunarodni akteri koji u drugim prilikama upozoravaju na zapaljivu retoriku i prijetnje stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
