Bošnjaci traže od Zapada da ukine Srpsku

Bošnjaci traže od Zapada da ukine Srpsku

Dostojanstvena sahrana srpskog heroja generala Ratka Mladića u Beogradu izazvala je oštre negativne reakcije bošnjačkih političkih i medijskih krugova, ali i iskorišćena kao povod za nove atake iz Sarajeva na Republiku Srpsku i njenu maticu Srbiju. Tako je, zbog odavanja pošte bivšem komandantu vojske RS, putem društvenih mreža ili izjava u medijima, Tužilaštvu BiH podnijeto preko 50.000 krivičnih prijava protiv građana RS, pri čemu je, naravno, kao pravni osnov za gonjenje Srba koji ne žele da prihvate projektovanu istinu o ratu u nekadašnjoj centralnoj jugoslovenskoj republici poslužio Inckov dekret o „negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca“.

Od bošnjačkih zvaničnika se prvi oglasio ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković najavom svođenja diplomatskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Srbije na najniži nivo, odnosno povlačenjem cjelokupnog nediplomatskog i operativnog osoblja iz Ambasade BiH u Beogradu. Jedan od lidera bošnjačke vladajuće „Trojke“ je saopštio da će u glavnom gradu Srbije ostati samo ambasador i konzul „zbog toga što o njihovom statusu odlučuje Predsjedništvo BiH“, ali i poručio javnosti kako bi on „da može, odmah danas prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom“.

Konaković se nije samo zaustavio na ovim mjerama već je, želeći da pokaže efikasnost svojih u suštini spornih ovlašćenja, 8. septembra proglasio nepoželjnim osobama u Bosni i Hercegovini (persona non grata) vojnog atašea Srbije Milana Dulanovića i savjetnika Danka Maksimovića dajući im „rok od 48 časova da napuste BiH“. Uslijedila je reakcija srpske članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koja je optužila šefa diplomatije dejtonske tvorevine za drastično prekoračenje ustavnih nadležnosti, podsjetivši „da spoljnu politiku BiH kreira isključivo njeno Predsjedništvo, a ne ministar spoljnih poslova“. Cvijanovićeva je takođe objasnila „da je Danku Maksimoviću već istekao mandat (te da je napustio BiH), dok je o eventualnom uskraćivanju boravka vojnom atašeu Milanu Dulanoviću nadležan da donosi odluke jedino Savjet ministara Bosne i Hercegovine“.

Na veliku scenu je, poslije Konakovića, ponovo stupio u ovakvim situacijama neizbježni ministar odbrane BiH Zukan Helez sa zahtjevom koji do sada javno nije uputio nijedan bošnjački zvaničnik. Helez je zatražio od „međunarodne zajednice“ (Zapada – K. B.) da ukine Republiku Srpsku, odnosno, kako je naglasio, „povuče svoj potpis sa stvaranja ove genocidne tvorevine“.

„Društvo koje leš ovog genocidaša pretvara u heroja pokazuje koliko je još daleko od stvarnog sučeljavanja sa vlastitim mitovima. Poruke koje ovih dana gledamo iz Srbije i manjeg entiteta BiH su poniženje za žrtve i preživjele, te prijetnja novim genocidom. Evropa je zakazala 1995. godine u Srebrenici, ovaj put ne smije. Otvoreni fašizam se mora izolovati, poraziti. Srbija zaslužuje najoštrije sankcije, a što se manjeg entiteta tiče valjda je međunarodnoj zajednici jasno kakvo su zlo stvorili. Pozivam međunarodnu zajednicu da povuče svoj potpis sa stvaranja ove genocidne paradržavne tvorevine,pa mi znamo šta ćemo poslije toga“, izrekao je bezočne laži u cilju opravdavanja svog zahtjeva ratoborni potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH.

Helezove riječi da mi „znamo šta ćemo poslije toga“ (ukidanja RS – K. B.) jasno pokazuju namjeru bošnjačke „političke elite“ da, nakon eventualnog dobijanja zelenog svjetla od zapadnih pokrovitelja, pokrene vojnu akciju (bošnjačku „Oluju“) koja bi imala za cilj etničko čišćenje Srba sa prostora mrske im „vlaške tvorevine“. Ministar vojni BiH se, naravno, zbog ovakvog poziva na rušenje dejtonskog ustavnog poretka neće suočiti sa krivičnim gonjenjem Tužilaštva i Suda BiH, niti kritikama zapadnih „čuvara Bosne“.

Da je sahrana generala Ratka Mladića poslužila za koordinisanu akciju bošnjačkih političkih struktura, potvrdila je i inicijativa 14 poslanika iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, tačnije zahtjev ove grupe poslanika (svi su iz Federacije BiH) upućen na navodno više od 800 međunarodnih adresa da se „zbog ugrožavanja suvereniteta Bosne i Hercegovine hitno preispita i privremeno suspenduje sporazum o specijalnim vezama između Republike Srpske i Srbije“. Nije, jasno, moglo izostati ni oglašavanje Stranke demokratske akcije koja je ocijenila „da su političke, vojne i vjerske počasti Mladiću dokaz da se aktuelno rukovodstvo Srbije, Republike Srpske i Srpska pravoslavna crkva nisu odmakli od zločinačke velikosrpske ideologije iz devedesetih godina“, dok je lider SDA Bakir Izetbegović zatražio uvođenje sankcija državi Srbiji i njenim čelnicima.

Treba se prisjetiti da je general i načelnik generalštaba tzv. Armije BiH Rasim Delić, iako osuđen na Haškom tribunalu, sahranjen 2010. u Sarajevu uz državne i vojne počasti u prisustvu svih relevantnih bošnjačkih političkih i vjerskih zvaničnika. Tada iz Republike Srpske i Srbije nije bilo histerične medijske kampanje i zahtjeva da se krivično gone svi oni koji su ispratili ratnog zločinca na mezar na Kovačima, a ćutali su i sadašnji gorljivi kritičari Mladićeve sahrane iz Brisela, Berlina, Londona. U pitanju su, naravno, dvostruki aršini, pri čemu je jasno da je sahrana Ratka Mladića iskorišćena samo kao povod za pokušaj realizacije davnog plana Bošnjaka i njihovih sponzora o skidanju „dejtonske ludačke košulje“ (kako je Bakir Izetbegović 7. aprila 2022. nazvao ovaj mirovni sporazum), odnosno gašenja Republike Srpske. Izetbegović Senior je uostalom još u Dejtonu dobio obećanje od Amerikanaca da će ono što nisu uspjeli dobiti u ratu biti „dodijeljeno“ Bošnjacima u miru, poslije čega su visoki predstavnici počeli da otimaju ustavne nadležnosti od RS i propagiraju „duh Dejtona“.

Na izjavu Zukana Heleza u kojoj se zahtijeva od međunarodne zajednice ukidanje Republike Srpske, reagovala je Ambasada Ruske Federacije u BiH, koja je odbacila ovakvu ideju bošnjačkog ministra odbrane Bosne i Hercegovine.

„Ako ostavimo po strani provokativnu prirodu izjave gospodina Heleza koju moraju da ocijene relevantne međunarodne strukture, prije svega Kancelarija visokog predstavnika i Misija OEBS-a, polazimo od toga da jedini realni osnov za uređenje situacije nije revidiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti njegovo odbacivanje od strane potpisnika, već postizanje kompromisnog, uzajamno prihvatljivog dogovora dva entiteta i tri konstruktivna naroda“, kaže se u saopštenju Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu.

Sada je izgleda procijenjeno da je došlo vrijeme da se sve maske skinu i započne konačno ukidanje nepodobne srpske tvorevine zapadno od Drine. Zbog toga nam se čini da nisu u pravu oni koji smatraju da su Helez i Konaković svojim oštrim porukama i potezima prvenstveno željeli da pokažu nacionalnu tvrdoću i tako dobiju poene kod glasača na predstojećim izborima. Takođe je teško povjerovati i u to da je javno izrečen zahtjev ministra odbrane BiH za ukidanjem RS isključivo njegova ideja ili produkt „bosanske kuhinje“. Zukan Helez ne „solira“ nego – kako tvrdi naš dobro obaviješteni izvor – uživa podršku ne samo iz Brisela i ostalih evropskih centara moći već i mnogih značajnih faktora u Vašingtonu, kako među demokratama, tako i republikancima. Ne treba zaboraviti da su njega na ovu izuzetno važnu funkciju ministra vojnog progurali 2023. upravo Amerikanci (iz Bajdenove administracije), pa je teško pretpostaviti da bi se Helez bez podstreka ili podrške sa Zapada usudio da javno zatraži od „međunarodne zajednice“ ukidanje dejtonskog priznanja Republike Srpske.

Nije tajna da u evropskim centrima moći (Briselu, Berlinu, Parizu) postoji plan o „transformaciji“ dejtonske entitetske BiH u državu kantona, zbog čega predlog austrijskog političara i neskrivenog srbofoba Gintera Felingera o pretvaranju Bosne i Hercegovine u državu sastavljenu od 10 regija ne treba tretirati kao pucanj usamljenog i u suštini nebitnog strijelca već kao probni balon. Naravno da bi u Sarajevu, kao i zapadnim centrima moći više voljeli da posao demontaže nepodobne srpske tvorevine obave sami Srbi vlastitim rukama, zbog čega se nadaju da će nakon predstojećih izbora na vlast u Banjaluci doći čelnici sadašnje opozicije od kojih se očekuje da za početak pretvore manji entitet BiH u praznu ljušturu.