Posao vrijedan 300.000 eura sa PDV-om sklopljen je krajem marta, a svi stari drveni elementi snasti su već demontirani sa jedrenjaka koji se već duže vrijeme nalazi vezan u luci Bar i započela je izrada novih, ukupno 21 elemenat drvenih djelova snasti. Za njihovu izradu je potrebno oko 22 kubika razne drvene građe, 300 kilograma posebnog epoksi ljepila, 155 litara raznih razrjeđivača, lakova i fungicida, te brojne metalne sajle, vijci i okovi.
Prema odredbama ugovora, kompanija “Bokovac” ima rok “ne duži od 365 dana od datuma zaključivanja ugovora” da završi obiman i komplikovan posao, za koji će Mornarici dati garantni rok od 24 mjeseca.
Drveni elementi snasti na “Jadranu” već su zamijenjeni novima tokom posljednjeg velikog remonta tog broda, rađenog od jeseni 2013. do proljeća 2017. u Jadranskom brodogradilištu Bijela, ali su tada ugrađeni vrlo nekvalitetni novi krstovi, nastavci jarbola, sošnjak, prikosnik i ostali elementi na jarbolima bez kojih brod ne može da jedri. Tada skupo plaćeni drveni elementi pokazali su se mnogo nekvalitetnijima od narudžbom specifikovanih, a urađeni su od smrekovog drveta koje je još bilo prilično “zeleno” i nije dovoljno “odležalo”, pa su ubrzo po ugradnji evidentirane deformacije, pukotine i čak truljenja na djelovima novougrađenih drvenih elemenata snasti. Ove novoizrađene elemente tada je napravila hrvatska firma iz Bakra. Ona je, prema nezvaničnim informacijama, osnovana malo prije tendera za 1,7 miliona eura vrijedan remont broda “Jadran”, kojeg je 2013. raspisalo crnogorsko Ministarstvo odbrane (MO), a koje je tada vodila ministarka Milica Pejanović Đurišić (DPS), te se ugasila odmah poslije “obavljenog posla” na školskom brodu MVCG.
Ministarstvo odbrane je kasnije tužilo Jadransko brodogradilište Bijela zbog lošeg kvaliteta nekih remontnih radova izvedenih na “Jadranu” i kašnjenja u njihovom sprovođenju, ali je Privredni sud u Podgorici 2019. odbio potraživanje MO prema Jadranskom brodogradilištu u iznosu od 221.174,25 eura na ime izrade novih nekvalitetnih elemenata drvenih snasti.
U međuvremenu, ovi djelovi su toliko propali da “Jadran” već nakon par godina poslije remonta, više nije mogao da bezbjedno jedri.
Na prelijepom starom jedrenjaku su se u maju prošle i februaru ove godine dogodile i dvije veće havarije sa lomovima drvenih djelova snasti broda – prvo deblenog krsta na pramčanom jarbolu, a onda i drvenog nastavka pramčanog jarbola. Iako se tu radilo o tzv. vanrednim događajima koji podliježu istrazi posebne vojne komisije, ni komandant broda, kapetan korvete Ivan Laković , ni bilo ko drugi od njegovih nadređenih u lancu rukovođenja i komandovanja u Mornarici i Generalštabu VCG, do sada zbog ovoga nije snosio nikakvu odgovornost. Naprotiv, Laković je dobio i svojevrsnu nagradu jer su polovinom februara, vrhovi Mornarice i Generalštaba VCG ne razriješivši ga dužnosti komandanta “Jadrana”, Lakovića poslali u šestomjesečnu međunarodnu vojnu misiju EU, “NAVFOR Atalanta”, a koja se odvija u vodama Indijskog okeana oko Roga Afrike.
Laković će, kako je tada saopšteno iz MO, u toj misiji, čiji je osnovni zadatak suzbijanje piraterije, učestvovati na brodu Ratne mornarice oružanih snaga Španije, fregati “Reina Sofia”, kao štabni oficir u komandi snaga.
Iz MO nisu precizno odgovorili na pitanja “Vijesti” ko je odgovoran za izuzetno loše tehničko stanje u koje je najvredniji brod Mornarice VCG – jedrenjak “Jadran”, koji će na ljeto proslaviti 90. rođendan, doveden od 2020. do danas.
Iako “Jadran” ne može da jedri već nekoliko godina, a komandant mu se nalazi hiljadama milja daleko, oni tvrde da je ovaj jedrenjak i dalje oficijelno u operativnoj upotrebi, što bi značilo da je, navodno, sposoban da izvršava svoje zadatke.
”Kada je u pitanju školski brod ‘Jadran’, treba imati u vidu činjenicu da u Crnoj Gori nijesu postojali remontni kapaciteti od 2017. godine do dolaska kompanije Adriatic 42 u Bijelu krajem 2022. godine. Zbog nepostojanja remontnih kapaciteta ovaj brod poslije velikog remonta iz kojeg je izašao 2017. godine nije ni izlazio iz operativne upotrebe. Brod se nalazi u ispravnom stanju osim drvenih elemenata snasti koji su u izradi i vožnje broda će se nastaviti čim se izgrade i postave novi elementi snasti”, rekli su “Vijestima” u resoru kojim koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA).
Osim “Jadrana”, MVCG trenutno raspolaže sa samo dva koliko-toliko ispravna veća broda: patrolnim brodom P-105 “Durmitor” i pučinskim remorkerom PR-41 “Orada”. Međutim, i ta dva broda, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, imaju dosta tehničkih problema: “Durmitor” navodno ima konstantno malo propuštanje mora na dva mjesta u trupu, a “Orada” teškoće sa ležajevima na jednom od dva osovinska voda.
Na pitanje što je preduzeto da se ovi brodovi što prije dovedu u potpuno tehnički ispravno stanje, iz MO su kazali da “zbog nepostojanja remontnih kapaciteta i zastoja u planiranom održavanju u vrijeme COVID-a, nije bilo moguće vršiti redovno održavanje brodova MVCG”.
”Dolaskom Adriatic 42 koji ima potrebne remontne kapacitete za remont, MO teži realizaciji dugoročne saradnje gdje će brodovi biti dovedeni u redovan remontni ciklus”, poručili su iz tog resora.
MO je, međutim, u ponedjeljak poništilo javnu nabavku “usluge dokovanja vojnih brodova sa popravkom nadgrađa i uređaja”, procijenjene vrijednosti 700.000 eura sa PDV-om, a za koju je tender raspisalo 24. marta. Iako se u tenderskoj dokumentaciji u dijelu minimalnih tehničkih uslova koje treba da posjeduje, bukvalno “nacrtalo” brodogradilište Adriatic 42 u Bijeloj, te iako je ta firma poslala inicijalnu ponudu, MO je odlučilo da poništi javnu nabavku pozivajući se na zakonsku obavezu da je “naručilac dužan da poništi postupak javne nabavke ako nema dovoljan broj kvalifikovanih kandidata u skladu sa tenderskom dokumentacijom”.
To u prevodu znači da se jedino brodogradilište u državi – Adriatic 42, nije kvalifikovalo za učešće na ovom tenderu MO.
Iako se na papiru naziva Mornaricom, MVCG to u suštini nije jer već godinama ne raspolaže sa raketnim, torpednim i minskim naoružanjem, pa su joj borbene sposobnosti svedene na ono što u drugim državama radi obalna straža.
MVCG nema ni tehničkih sredstava za vršenje protivpodmorničkih patrola i pretragu podmorja, izgubila je veći dio svog kadra koji je bio za to obučen, dok već dvadesetak godina ne obavlja ni zadatak čuvanja državne granice na moru.
Uprava policije razmatra i predlaže da se čuvanje državne granice na moru povjeri Evropskoj agenciji za graničnu i obalsku stražu Frontex, zadatke traganja i spašavanja na moru već vrši Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, dok se za zadatke podvodnog deminiranja državnim budžetom finansira Regionalni centar za obuku ronilaca za podvodno deminiranje RCUD iz Bijele, pa smo MO pitali za koju ulogu i zadatke Ministarstvo odbrane vidi ovakvu i ovoliku Mornaricu VCG.
”Mornarica je, u prethodnom periodu i pored svih izazova sa kojima se suočava, vršila obuku kadra i nadzor akvatorije, učestvovala u međunarodnim vježbama i misijama i dobila pohvale od saveznika i partnera za profesionalnost i osposobljenost. Uloga Mornarice je definisana dodijeljenim misijama i zadacima. Budžetom za 2023. godinu prvi put su izdvajanja za odbranu planirana na 2 odsto BDP-a, od čega će značajan dio sredstava biti opredijeljen za modernizaciju i opremanje Mornarice. U toku je razmatranje taktičko-tehničkih karakteristika i ponuda više kompanija za nabavku patrolnih brodova. Planiranom modernizacijom i nabavkom novih platformi, dodatno će unaprijediti svoje kapacitete i sposobnosti za izvršavanje, zadataka za nacionalne potrebe, kao i okviru NATO-a”, odgovorili su iz tog resora.
