Potvrđen prvi neljudski primatski model Ašerovog sindroma

Potvrđen prvi neljudski primatski model Ašerovog sindroma

Oni sa Ašerovim sindromom – vodećim naslednim uzrokom istovremene gluvoće i slepila, za koje ne postoji lečenje – možda imaju novi razlog za nadu sada kada su istraživači potvrdili prvi neljudski primatski model njihove bolesti.

Genetske mutacije dovode do toga da se oni sa Ašerovim sindromom rađaju gluvi, imaju probleme sa ravnotežom i postepeno gube vid. Tretman za Ašera — koji pogađa otprilike 4 do 17 od svakih 100.000 ljudi — bio je omeđen nedostatkom životinjskog modela koji bi blisko imitirao kako bolest utiče na ljude.

Istraživački tim Univerziteta za zdravlje i nauku u Oregonu radi na tome da popuni tu prazninu. Oni su potvrdili da njihov model — rezus makak rođen pre godinu dana — ima simptome koji odražavaju najteži oblik Ašerovog sindroma, tip 1B, i da će izvestiti o ovim nalazima tokom prezentacije 11. februara na sastanku Udruženja za istraživanje otorinolaringologije. Istraživači su koristili tehnologiju za uređivanje gena CRISPR/Cas9 da bi kreirali model i na taj način omogućili testiranje eksperimentalnih genskih terapija za Usherov sindrom.

„Dok se deca sa Usher 1B rađaju gluva, kohlearni implantati mogu im omogućiti da imaju dobar sluh, posebno ako se ugrade dovoljno rano“, rekla je vođa istraživačkog tima, dr Martha Neuringer, profesorka neuronauke u OHSU u Oregonu. Nacionalni istraživački centar primata i istraživač vanredni profesor oftalmologije na Medicinskom fakultetu OHSU.

„Međutim, trenutno ne postoji tretman koji bi zaustavio stalno rastući gubitak vida koji se javlja kod dece sa Usher 1B“, dodao je Neuringer. „Zato je toliko važno imati tačan Ašer model. Naša je nada i cilj da će nam ovaj model omogućiti da jednog dana sačuvamo vid dece sa Ašerovim sindromom.“

Prezentaciju na sastanku održao je član tima, dr John V. Brigande, glavni istraživač Centra za istraživanje sluha u Oregonu i profesor otorinolaringologije/hirurgije glave i vrata na Medicinskom fakultetu OHSU.

„Kreacija ovog modela je zaista značajno naučno dostignuće“, rekao je Brigand. „Treba viknuti sa Everesta.

Naučnici poput Brigande već koriste miševe za proučavanje Ašerovog gubitka sluha, ali fundamentalne razlike u anatomiji oka znače da miševi nisu pogodni modeli za gubitak vida Ašera. Nedavno je kreiran svinjski model drugačijeg oblika bolesti, Usher Tip 1C.

Ali pošto su oči i vid neljudskih primata i ljudi skoro identični, primati neljudi najbolje pomažu naučnicima da razumeju ljudske bolesti mrežnjače i procene potencijalne tretmane. Međutim, Ašerov sindrom se prirodno ne javlja kod neljudskih primata. Dakle, Brigande, Nouringer i kolege su morali da genetski konstruišu neljudskog primata sa mutacijom gena koja uzrokuje Ašera.

Tim za razvoj modela uključuje stručnjake za genetiku i reprodukciju iz Odeljenja za reproduktivne i razvojne nauke Centra za primate. Koristili su tehnologiju za uređivanje gena CRISPR/Cas9 da ubace mutaciju u gen M IO7A, koji uzrokuje Usher tip 1B, u embrionima majmuna. Embrioni su prebačeni surogat majkama majmuna da bi zatrudnele.

Kao rezultat toga, prvo dete sa potpunim uređivanjem gena MIO7A rođeno je krajem 2021. Testiranje je brzo potvrdilo da novorođenče rezus makak nema funkcionalan sluh i da je njegov M IO7A gen mutiran. Takođe je pokazao poremećenu ravnotežu, što je dovelo do klimavog, neujednačenog hoda. Ali pošto je gubitak vida Usher postepen, istraživački tim bi morao da sačeka. Kada je makak imao četiri meseca, naučnici su počeli da primećuju znake da je njegova mrežnjača – tkivo u zadnjem delu oka koje omogućava vid – počela da propada, a ove promene su se pogoršale tokom prve godine.

Sada kada je tim potvrdio da njihov model ima sva tri definišuća znaka Ašerovog sindroma, oni se fokusiraju na razvoj eksperimentalne genske terapije koja je dizajnirana da isporuči normalan MIO7A gen u retinu kako bi se suprotstavio degeneraciji mrežnjače. Njihov rad na genskoj terapiji je u toku, a tim očekuje da će imati rane rezultate koje će podeliti na tom frontu kasnije ove godine.

Nije poznato da li bi model takođe mogao da pomogne u razvoju opcija za lečenje gluvoće usled Usherovog sindroma. Ljudi sa ovim stanjem se rađaju sa tako dubokim oštećenjem sluha da stručnjaci sumnjaju da je trenutak rođenja već prekasno. Međutim, prethodna istraživanja Brigande su pokazala da fetalna terapija, ili tretman koji se daje u materici, može biti druga opcija.