Svemirski teleskop otkriva masivne galaksije blizu kosmičke zore

Svemirski teleskop otkriva masivne galaksije blizu kosmičke zore

Astronomi su otkrili nešto što se čini kao masivne galaksije koje datiraju od 600 miliona godina od Velikog praska, što sugeriše da je rani univerzum možda imao zvezdani brzi put koji je proizveo ova „čudovišta“.

Dok je novi svemirski teleskop Džejms Veb uočio još starije galaksije, koje datiraju na samo 300 miliona godina od početka univerzuma, veličina i zrelost ovih šest prividnih mega-galaksija zapanjuju naučnike. Oni su svoje nalaze izvestili u sredu.

Vodeći istraživač Ivo Labbe sa australijskog Tehnološkog univerziteta Svinburn i njegov tim očekivali su da će pronaći male bebe galaksije ovako blizu zore univerzuma – a ne ove ogromne.

„Dok je većina galaksija u ovoj eri još uvek mala i samo postepeno rastu tokom vremena“, rekao je u e-poruci, „postoji nekoliko čudovišta koja brzo sazrevaju. Zašto je to tako ili kako bi to funkcionisalo nije poznato.“

Izgleda da svaki od šest objekata teži milijarde puta više od našeg Sunca. U jednoj od njih ukupna težina svih njenih zvezda može biti čak 100 milijardi puta veća od našeg Sunca, smatraju naučnici koji su svoja otkrića objavili u časopisu Nature.

Labbe je rekao da on i njegov tim u početku nisu mislili da su rezultati stvarni – da ne mogu postojati galaksije tako zrele kao što je naš Mlečni put tako rano – i da ih tek treba potvrditi. Predmeti su izgledali tako veliki i sjajni da su neki članovi tima pomislili da su pogrešili.

„Bili smo zapanjeni, pomalo nepoverljivi“, rekao je Labbe.

Džoel Leja sa Državnog univerziteta Pensilvanije, koji je učestvovao u studiji, naziva ih „razbijačima univerzuma“.

„Otkrivenje da je formiranje masivnih galaksija počelo izuzetno rano u istoriji univerzuma pomera ono što su mnogi od nas mislili da je ustaljena nauka“, rekla je Leja u izjavi. „Ispostavilo se da smo pronašli nešto tako neočekivano da zapravo stvara probleme za nauku. To dovodi u pitanje celu sliku ranog formiranja galaksija.“

Ova zapažanja galaksije bila su među prvim skupovima podataka koji su došli sa Veb teleskopa vrednog 10 milijardi dolara, lansiranog pre nešto više od godinu dana. Vebb NASA i Evropske svemirske agencije smatra se naslednikom svemirskog teleskopa Hubble, koji dolazi na 33. godišnjicu njegovog lansiranja.

Za razliku od Habla, veći i moćniji Veb može da viri kroz oblake prašine svojim infracrvenim vidom i otkrije galaksije koje ranije nisu bile viđene. Naučnici se nadaju da će na kraju posmatrati prve zvezde i galaksije nastale nakon stvaranja univerzuma pre 13,8 milijardi godina.

Istraživači još uvek čekaju zvaničnu potvrdu putem osetljive spektroskopije, pazeći da ove kandidate za sada nazovu masivnim galaksijama. Leja je rekla da je moguće da neki od objekata možda nisu galaksije, već zamagljene supermasivne crne rupe.

Iako bi se neki mogli pokazati manjim, „šanse su dobre da će se bar neki od njih ispostaviti da su“ galaktički divovi, rekao je Labbe. „Sledeća godina će nam reći.“

Jedna rana lekcija koju je Veb naučio je „da se oslobodite svojih očekivanja i budite spremni da budete iznenađeni“, rekao je.